
Dubrovačka rozata
U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.
Antarktika
Domaća jela · Hrvatska
Od Istre do Slavonije mijenja se i ono što vrijedi kušati. Na obali birajte ribu, maslinovo ulje i vino, na sjeveru punjeno tijesto i svježi sir, a na istoku riječnu ribu začinjenu mljevenom paprikom.
Na fotografiji: Pulska Arena, Pula
Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.
O kuhinji
Od Jadrana do podunavske ravnice svaka regija čuva jela vezana uz pojedini grad, otok ili kraj. Umjesto da tražite jedno nacionalno jelo, kušajte nešto što domaćini vežu upravo uz mjesto u kojem ste se zaustavili.
Od Istre do juga Dalmacije u jelima se prepoznaju riba, maslinovo ulje, vino, začinsko bilje i tjestenina te tragovi dugih veza s Venecijom. U Splitu kušajte pašticadu, na Hvaru gregadu, u Dubrovniku šporke makarule i rozatu, a u Stonu tortu od makarula. Na Krku potražite šurlice, u Istri toplu supu iz bukalete, a u Zadru maraskino, liker po kojemu je grad poznat i u svijetu.
U sjevernim krajevima izraženija je srednjoeuropska tradicija. U Hrvatskom zagorju kušajte štrukle od tankog tijesta i svježeg sira. Međimurska gibanica spaja mak, sir, orahe i jabuke, a za kremšnitu se vrijedi zaustaviti u Samoboru.
U Slavoniji i Baranji kuhinju obilježavaju mljevena paprika i riba iz Drave i Dunava. U Osijeku potražite fiš paprikaš iz kotlića nad vatrom.
Dio tih specijaliteta nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla ili je umijeće pripreme upisano među hrvatska nematerijalna kulturna dobra. Uz svako jelo navodimo kraj koji ga najbolje predstavlja, iako ga možete kušati i drugdje.
Broj okusa: 16

U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.

U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.

Na Hvaru potražite gregadu od čvrste bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka i peršina. Kuha se u širokoj posudi s maslinovim uljem i bijelim vinom, bez rajčice.

Na Korčuli kušajte lumbliju, okrugli kolač od dizanog tijesta s bademima, orasima, grožđicama, agrumima i začinima. Premazuje se varenikom ili rakijom i posipa šećerom. Nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Hrvatskom zagorju kušajte kuhane ili zapečene štrukle od tankoga vučenog tijesta sa svježim sirom, jajima i vrhnjem. Naziv nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, a umijeće pripreme nematerijalno je kulturno dobro.

Na Krku kušajte šurlice, uske šuplje valjčiće tijesta koje se rukom oblikuje oko pletaće igle. Tradicionalno se poslužuju sa žgvacetom od janjetine ili govedine i ribanim ovčjim sirom.

U Međimurju potražite gibanicu prepoznatljivu po četirima nadjevima između tankih listova tijesta: orasima, maku, svježem siru i ribanim jabukama.

U Osijeku, Slavoniji i Baranji kušajte fiš paprikaš. Za to se ljutkasto jelo riječna riba, najčešće šaran i som, kuha s lukom i obiljem mljevene paprike u kotliću nad drvima.

U Samoboru kušajte kremšnitu s visokim slojem kreme od jaja i tučenih bjelanjaka između listova lisnatog tijesta. Recept potječe iz 1920-ih, a umijeće pripreme proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

U Skradinu se za veća slavlja priprema rižot od teletine i luka. Kuha se satima u bogatom temeljcu, a prema mjesnom običaju muškarci se izmjenjuju miješajući ga velikim drvenim veslom.

U Splitu kušajte pašticadu s njokima ili tjesteninom. Govedina se nadije češnjakom, klinčićima i slaninom, marinira u vinu i octu te satima kuha u tamnom umaku sa suhim šljivama i prošekom.

U Poljicima između Splita i Omiša kušajte soparnik od beskvasnog tijesta s blitvom i lukom. Peče se na vrućem kominu pod žeravicom te premazuje maslinovim uljem i češnjakom. Ima europsku oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Starom Gradu na Hvaru kušajte paprenjok od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom. Spominje se u spjevu iz 1556., a umijeće izrade zaštićeno je kulturno dobro.

U Stonu na Pelješcu kušajte tortu u kojoj se ispod tankog tijesta skrivaju kuhani makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini. Tradicionalno se peče za Božić i Uskrs.

U Zadru kušajte maraskino, bezbojni slatki liker od višnje maraske s aromom badema. Predaja ga povezuje sa zadarskim dominikancima iz 16. stoljeća. Njegova proizvodnja i izvoz više su od dva stoljeća bili važni za grad.

U Istri kušajte supu od ugrijanog crnog vina, najčešće terana, s maslinovim uljem, šećerom, paprom i prepečenim kruhom. Dijeljenje keramičke bukalete za stolom dio je zaštićene hrvatske kulturne baštine.
Hrvatske – predložite domaće jelo, slasticu ili piće koje još nije u vodiču. Prije uvrštavanja provjeravamo izvore.
Okusi po zemljama
Odaberite zemlju i istražite njezina domaća jela, slastice i pića.












Pitanja i odgovori
Svaki kraj ima svoja jela. Na obali prevladavaju riba, maslinovo ulje i tjestenina, na sjeveru punjeno tijesto, svježi sir i slojeviti kolači, a na istoku jela od riječne ribe s mljevenom paprikom.
U Splitu potražite pašticadu s njokima, na Hvaru riblju gregadu, a u Poljicima soparnik, tanko tijesto punjeno blitvom.
Srednjoeuropsku tradiciju najbolje ćete upoznati uz zagorske štrukle, međimursku gibanicu i samoborsku kremšnitu.
Vino ćete pronaći diljem zemlje, a svaki kraj ima i svoje rakije. U Zadru potražite maraskino od višnje maraske, a u Istri supu od zagrijanog crnog vina s kruhom.
Istražite još