
Dubrovačka rozata
U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.
AntarktikaOkusi · Ston
U Stonu na Pelješcu kušajte tortu u kojoj se ispod tankog tijesta skrivaju kuhani makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini. Tradicionalno se peče za Božić i Uskrs.
Tradicionalna slastica iz mjesta Ston, Dubrovnik-Neretva
Drugi naziv: Stonski kolač, Stonski makaruli, Torta od makaruli
Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.
Kliknite na sliku za veći prikaz.
Stonska torta — Ston, Hrvatska
Stonska torta izdvaja se nadjevom od tjestenine. Kuhani makaruli slažu se s mljevenim orasima i bademima, šećerom, čokoladom, cimetom i limunovom koricom. Razmućena jaja i maslac povezuju slojeve. Kalup se obloži tankim tijestom kojim se nadjev na kraju pokrije pa se torta peče.
Dubrovački turistički izvori uvrštavaju je među izvorne renesansne slastice toga kraja, prepoznatljive po sredozemnim sastojcima. Prema istom izvoru recept je vjerojatno stigao utjecajem mletačke ili talijanske kuhinje.
U Stonu na ulazu u Pelješac, uz zidine i solanu, torta se pripremala za posebna obiteljska okupljanja, osobito za Božić i Uskrs. Danas je potražite i u Malom Stonu te u slastičarnicama dubrovačkog kraja.
Ohlađena torta preokrene se na tanjur i pospe šećerom. Tek kad je razrežete, ugledat ćete slojeve makarula.
Ston , Dubrovnik-Neretva
Tradicionalna slastica iz Stona na ulazu u poluotok Pelješac.
Tanko tijesto od brašna, jaja i maslinova ulja, makaruli, orasi, bademi, šećer, tamna čokolada, cimet, limunova korica, jaja i maslac. U neke se recepte dodaje rum ili rakija.
Jede se hladna, narezana na kriške i posuta šećerom.
Tradicionalno za Božić, Uskrs i druge svečane obiteljske prigode.
Pitanja i odgovori
Da. Nadjev čine kuhani cjevasti makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini.
Tradicionalno za Božić, Uskrs i druga posebna obiteljska okupljanja.
U Stonu i Malom Stonu na ulazu u Pelješac te u slastičarnicama dubrovačkog kraja.
Hrvatske – domaći okusi

U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.

U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.

Na Hvaru potražite gregadu od čvrste bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka i peršina. Kuha se u širokoj posudi s maslinovim uljem i bijelim vinom, bez rajčice.

Na Korčuli kušajte lumbliju, okrugli kolač od dizanog tijesta s bademima, orasima, grožđicama, agrumima i začinima. Premazuje se varenikom ili rakijom i posipa šećerom. Nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Hrvatskom zagorju kušajte kuhane ili zapečene štrukle od tankoga vučenog tijesta sa svježim sirom, jajima i vrhnjem. Naziv nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, a umijeće pripreme nematerijalno je kulturno dobro.

Na Krku kušajte šurlice, uske šuplje valjčiće tijesta koje se rukom oblikuje oko pletaće igle. Tradicionalno se poslužuju sa žgvacetom od janjetine ili govedine i ribanim ovčjim sirom.

U Međimurju potražite gibanicu prepoznatljivu po četirima nadjevima između tankih listova tijesta: orasima, maku, svježem siru i ribanim jabukama.

U Osijeku, Slavoniji i Baranji kušajte fiš paprikaš. Za to se ljutkasto jelo riječna riba, najčešće šaran i som, kuha s lukom i obiljem mljevene paprike u kotliću nad drvima.

U Samoboru kušajte kremšnitu s visokim slojem kreme od jaja i tučenih bjelanjaka između listova lisnatog tijesta. Recept potječe iz 1920-ih, a umijeće pripreme proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

U Skradinu se za veća slavlja priprema rižot od teletine i luka. Kuha se satima u bogatom temeljcu, a prema mjesnom običaju muškarci se izmjenjuju miješajući ga velikim drvenim veslom.

U Splitu kušajte pašticadu s njokima ili tjesteninom. Govedina se nadije češnjakom, klinčićima i slaninom, marinira u vinu i octu te satima kuha u tamnom umaku sa suhim šljivama i prošekom.

U Poljicima između Splita i Omiša kušajte soparnik od beskvasnog tijesta s blitvom i lukom. Peče se na vrućem kominu pod žeravicom te premazuje maslinovim uljem i češnjakom. Ima europsku oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Starom Gradu na Hvaru kušajte paprenjok od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom. Spominje se u spjevu iz 1556., a umijeće izrade zaštićeno je kulturno dobro.

U Zadru kušajte maraskino, bezbojni slatki liker od višnje maraske s aromom badema. Predaja ga povezuje sa zadarskim dominikancima iz 16. stoljeća. Njegova proizvodnja i izvoz više su od dva stoljeća bili važni za grad.

U Istri kušajte supu od ugrijanog crnog vina, najčešće terana, s maslinovim uljem, šećerom, paprom i prepečenim kruhom. Dijeljenje keramičke bukalete za stolom dio je zaštićene hrvatske kulturne baštine.
Istražite još