
Dubrovačka rozata
U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.
AntarktikaOkusi · Stari Grad
U Starom Gradu na Hvaru kušajte paprenjok od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom. Spominje se u spjevu iz 1556., a umijeće izrade zaštićeno je kulturno dobro.
Tradicionalna slastica iz mjesta Stari Grad, Split-Dalmácia
Drugi naziv: Paprenjok, Starigrojski paprenjok, Paprenjak de Hvar
Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.
Kliknite na sliku za veći prikaz.
Starogrojski paprenjok — Stari Grad, Hrvatska
Za starogrojski paprenjok mijesi se tijesto od meda, maslinova ulja, pšeničnog brašna i prošeka. Dodaju mu se cimet, klinčić i muškatni oraščić. U Starom Gradu ta se mješavina začina do prve polovice 20. stoljeća zvala papor, odakle i ime kolača.
Tijesto se rukom ili kalupom oblikuje u srca, djeteline, leptire i konjiće pa se ukrašava šećernim crtama i točkicama. Suh paprenjok može dugo stajati.
Najstariji pisani spomen nalazi se u Hektorovićevu djelu „Ribanje i ribarsko prigovaranje”, napisanom 1556. i objavljenom 1568. Na trodnevnom ribarskom putovanju od Staroga Grada do Šolte paprenjoci se spominju među zalihama hrane. Prema predaji Starograjke su ih pekle muškarcima za duge plovidbe.
Umijeće izrade starogrojskog paprenjoka od 12. svibnja 2008. zaštićeno je kulturno dobro pod brojem Z-3909. Na otoku ga možete naći na slavljima i svadbama ili ponijeti s Hvara kao uspomenu.
Stari Grad , Split-Dalmácia
Starogrojski kolač s otoka Hvara koji Petar Hektorović spominje 1556.
Pšenično brašno, med, maslinovo ulje, prošek, cimet, klinčić, muškatni oraščić i drugi začini te šećer za ukrašavanje.
Jede se kao suhi kolač uz kavu ili slatko vino. Ukrašeni primjerci čuvaju se i kao uspomena.
Peče se za otočna slavlja, svadbe i posebne prigode te kao zalogaj za put.
Pitanja i odgovori
Starogradski kolač s Hvara od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom.
Od riječi papor, starogrojskog naziva za mješavinu začina poput cimeta, klinčića i muškatnog oraščića.
Hektorovićevo „Ribanje i ribarsko prigovaranje”, napisano 1556. i objavljeno 1568. U djelu su paprenjoci dio hrane ponesene na ribarsko putovanje.
Hrvatske – domaći okusi

U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.

U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.

Na Hvaru potražite gregadu od čvrste bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka i peršina. Kuha se u širokoj posudi s maslinovim uljem i bijelim vinom, bez rajčice.

Na Korčuli kušajte lumbliju, okrugli kolač od dizanog tijesta s bademima, orasima, grožđicama, agrumima i začinima. Premazuje se varenikom ili rakijom i posipa šećerom. Nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Hrvatskom zagorju kušajte kuhane ili zapečene štrukle od tankoga vučenog tijesta sa svježim sirom, jajima i vrhnjem. Naziv nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, a umijeće pripreme nematerijalno je kulturno dobro.

Na Krku kušajte šurlice, uske šuplje valjčiće tijesta koje se rukom oblikuje oko pletaće igle. Tradicionalno se poslužuju sa žgvacetom od janjetine ili govedine i ribanim ovčjim sirom.

U Međimurju potražite gibanicu prepoznatljivu po četirima nadjevima između tankih listova tijesta: orasima, maku, svježem siru i ribanim jabukama.

U Osijeku, Slavoniji i Baranji kušajte fiš paprikaš. Za to se ljutkasto jelo riječna riba, najčešće šaran i som, kuha s lukom i obiljem mljevene paprike u kotliću nad drvima.

U Samoboru kušajte kremšnitu s visokim slojem kreme od jaja i tučenih bjelanjaka između listova lisnatog tijesta. Recept potječe iz 1920-ih, a umijeće pripreme proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

U Skradinu se za veća slavlja priprema rižot od teletine i luka. Kuha se satima u bogatom temeljcu, a prema mjesnom običaju muškarci se izmjenjuju miješajući ga velikim drvenim veslom.

U Splitu kušajte pašticadu s njokima ili tjesteninom. Govedina se nadije češnjakom, klinčićima i slaninom, marinira u vinu i octu te satima kuha u tamnom umaku sa suhim šljivama i prošekom.

U Poljicima između Splita i Omiša kušajte soparnik od beskvasnog tijesta s blitvom i lukom. Peče se na vrućem kominu pod žeravicom te premazuje maslinovim uljem i češnjakom. Ima europsku oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Stonu na Pelješcu kušajte tortu u kojoj se ispod tankog tijesta skrivaju kuhani makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini. Tradicionalno se peče za Božić i Uskrs.

U Zadru kušajte maraskino, bezbojni slatki liker od višnje maraske s aromom badema. Predaja ga povezuje sa zadarskim dominikancima iz 16. stoljeća. Njegova proizvodnja i izvoz više su od dva stoljeća bili važni za grad.

U Istri kušajte supu od ugrijanog crnog vina, najčešće terana, s maslinovim uljem, šećerom, paprom i prepečenim kruhom. Dijeljenje keramičke bukalete za stolom dio je zaštićene hrvatske kulturne baštine.
Istražite još