
Dubrovačka rozata
U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.
AntarktikaOkusi · Zadar
U Zadru kušajte maraskino, bezbojni slatki liker od višnje maraske s aromom badema. Predaja ga povezuje sa zadarskim dominikancima iz 16. stoljeća. Njegova proizvodnja i izvoz više su od dva stoljeća bili važni za grad.
Tradicionalno piće iz mjesta Zadar, Zadar
Drugi naziv: Zadarski maraschino, Maraskino, Rosolio maraschino
Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.
Kliknite na sliku za veći prikaz.
Maraschino — Zadar, Hrvatska
Maraskino se priprema od sitne, tamne i kisele dalmatinske višnje maraske. Upotrebljavaju se plod, koštice i dijelovi stabla. Destilat se potom zasladi, a dobiveni bezbojni liker miriše na višnju i badem.
Prema dokumentaciji o zemljopisnom podrijetlu, početkom 16. stoljeća ljekarnik zadarskoga dominikanskog samostana pripremao je aromatični rosolio kao lijek. Veća proizvodnja počela je 1768., a između 1801. i 1806. u Zadru je već bilo 15 destilerija.
U 19. stoljeću zadarski se maraskino prodavao u Beču, Parizu, Sankt Peterburgu i Londonu. Proizvođač Francesco Drioli boce je počeo oblagati ručno pletenom slamom, običajem koji se očuvao do danas. Girolamo Luxardo osnovao je 1821. još jednu glasovitu zadarsku destileriju.
Obitelj Luxardo obnovila je proizvodnju 1947. u Torregliji blizu Padove. U Zadru su destilerije objedinjene u poduzeću Maraska, koje i dalje proizvodi liker.
Kušajte ga samog u maloj čaši. Naći ćete ga i u klasičnim koktelima te u slasticama poput rapske torte.
Zadar , Zadar
Povijest likera vodi od dominikanskog samostana u Zadru u 16. stoljeću do gradskih destilerija.
Plod, koštice i lišće višnje maraske, šećer i voda. Nakon destilacije liker odležava prije punjenja u boce.
Kuša se čist iz male čaše nakon jela ili kao sastojak koktela i slastica.
Poslužuje se nakon jela i gostima. Iz Zadra se često nosi kao uspomena u prepoznatljivoj boci opletenoj slamom.
Pitanja i odgovori
Bezbojan, sladak liker bademaste arome, dobiven destilacijom dalmatinske višnje maraske.
Predaja veže recept uz zadarski dominikanski samostan u 16. stoljeću. Od 18. stoljeća u gradu je radilo više destilerija, a liker se u Zadru proizvodi i danas.
Ručno opletenu slamu uveo je zadarski proizvođač u 19. stoljeću. S vremenom je takva boca postala zaštitni znak likera.
Hrvatske – domaći okusi

U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.

U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.

Na Hvaru potražite gregadu od čvrste bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka i peršina. Kuha se u širokoj posudi s maslinovim uljem i bijelim vinom, bez rajčice.

Na Korčuli kušajte lumbliju, okrugli kolač od dizanog tijesta s bademima, orasima, grožđicama, agrumima i začinima. Premazuje se varenikom ili rakijom i posipa šećerom. Nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Hrvatskom zagorju kušajte kuhane ili zapečene štrukle od tankoga vučenog tijesta sa svježim sirom, jajima i vrhnjem. Naziv nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, a umijeće pripreme nematerijalno je kulturno dobro.

Na Krku kušajte šurlice, uske šuplje valjčiće tijesta koje se rukom oblikuje oko pletaće igle. Tradicionalno se poslužuju sa žgvacetom od janjetine ili govedine i ribanim ovčjim sirom.

U Međimurju potražite gibanicu prepoznatljivu po četirima nadjevima između tankih listova tijesta: orasima, maku, svježem siru i ribanim jabukama.

U Osijeku, Slavoniji i Baranji kušajte fiš paprikaš. Za to se ljutkasto jelo riječna riba, najčešće šaran i som, kuha s lukom i obiljem mljevene paprike u kotliću nad drvima.

U Samoboru kušajte kremšnitu s visokim slojem kreme od jaja i tučenih bjelanjaka između listova lisnatog tijesta. Recept potječe iz 1920-ih, a umijeće pripreme proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

U Skradinu se za veća slavlja priprema rižot od teletine i luka. Kuha se satima u bogatom temeljcu, a prema mjesnom običaju muškarci se izmjenjuju miješajući ga velikim drvenim veslom.

U Splitu kušajte pašticadu s njokima ili tjesteninom. Govedina se nadije češnjakom, klinčićima i slaninom, marinira u vinu i octu te satima kuha u tamnom umaku sa suhim šljivama i prošekom.

U Poljicima između Splita i Omiša kušajte soparnik od beskvasnog tijesta s blitvom i lukom. Peče se na vrućem kominu pod žeravicom te premazuje maslinovim uljem i češnjakom. Ima europsku oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Starom Gradu na Hvaru kušajte paprenjok od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom. Spominje se u spjevu iz 1556., a umijeće izrade zaštićeno je kulturno dobro.

U Stonu na Pelješcu kušajte tortu u kojoj se ispod tankog tijesta skrivaju kuhani makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini. Tradicionalno se peče za Božić i Uskrs.

U Istri kušajte supu od ugrijanog crnog vina, najčešće terana, s maslinovim uljem, šećerom, paprom i prepečenim kruhom. Dijeljenje keramičke bukalete za stolom dio je zaštićene hrvatske kulturne baštine.
Istražite još