
Dubrovačka rozata
U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.
AntarktikaOkusi · Samobor
U Samoboru kušajte kremšnitu s visokim slojem kreme od jaja i tučenih bjelanjaka između listova lisnatog tijesta. Recept potječe iz 1920-ih, a umijeće pripreme proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.
Tradicionalna slastica iz mjesta Samobor, Zagreb
Drugi naziv: Kremšnita, Samoborske kremšnite
Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.
Kliknite na sliku za veći prikaz.
Samoborska kremšnita — Samobor, Hrvatska
Samoborsku kremšnitu prepoznat ćete po visokom četvrtastom komadu svijetložute kreme, s lisnatim tijestom odozdo i odozgo te šećerom na površini. Kremi od jaja, mlijeka i šećera lakoću daje snijeg od bjelanjaka. Srodne slastice poznaju i druge europske zemlje, a ime dolazi od njemačke riječi Cremeschnitte.
Grad Samobor izvornu recepturu pripisuje slastičaru Đuri Lukačiću. Zanat je izučio u Zagrebu, a nakon povratka u Samobor 1920-ih je osmislio svoju kremšnitu. Pripremao ju je do 1966., a poslije je podučavao druge. Samoborske slastičarke prenijele su recept dvjema kućama na glavnom trgu u kojima se kremšnite i dalje pripremaju.
Ministarstvo kulture i medija 18. siječnja 2021. uvrstilo je umijeće pripreme samoborske kremšnite među nematerijalna kulturna dobra. Svoje inačice imaju i Zagreb i slovenski Bled, a samoborska se razlikuje sastavom i izgledom.
Za posjeta Samoboru zastanite na kremšnitu na glavnom trgu. Mnogi je ponesu i kući, čak i ako se putem ohladi.
Samobor , Zagreb
Samoborska slastica iz 1920-ih čije je umijeće pripreme priznato kao nematerijalno kulturno dobro.
Lisnato tijesto, jaja, mlijeko, šećer, pšenično brašno i šećer u prahu za posipanje.
Reže se na četvrtaste komade i jede vilicom, najbolje svježa uz kavu. Možete je ponijeti i kući.
U kavanama na glavnom samoborskom trgu nudi se cijele godine i omiljen je predah pri razgledu grada.
Pitanja i odgovori
Četvrtasta slastica s visokim slojem kreme od jaja i snijega od bjelanjaka između dva lista lisnatoga tijesta.
Prema podacima Grada Samobora, slastičar Đuro Lukačić tijekom 1920-ih.
Da. Ministarstvo kulture i medija 2021. priznalo je umijeće njezine pripreme kao nematerijalno kulturno dobro.
Hrvatske – domaći okusi

U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.

U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.

Na Hvaru potražite gregadu od čvrste bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka i peršina. Kuha se u širokoj posudi s maslinovim uljem i bijelim vinom, bez rajčice.

Na Korčuli kušajte lumbliju, okrugli kolač od dizanog tijesta s bademima, orasima, grožđicama, agrumima i začinima. Premazuje se varenikom ili rakijom i posipa šećerom. Nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Hrvatskom zagorju kušajte kuhane ili zapečene štrukle od tankoga vučenog tijesta sa svježim sirom, jajima i vrhnjem. Naziv nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, a umijeće pripreme nematerijalno je kulturno dobro.

Na Krku kušajte šurlice, uske šuplje valjčiće tijesta koje se rukom oblikuje oko pletaće igle. Tradicionalno se poslužuju sa žgvacetom od janjetine ili govedine i ribanim ovčjim sirom.

U Međimurju potražite gibanicu prepoznatljivu po četirima nadjevima između tankih listova tijesta: orasima, maku, svježem siru i ribanim jabukama.

U Osijeku, Slavoniji i Baranji kušajte fiš paprikaš. Za to se ljutkasto jelo riječna riba, najčešće šaran i som, kuha s lukom i obiljem mljevene paprike u kotliću nad drvima.

U Skradinu se za veća slavlja priprema rižot od teletine i luka. Kuha se satima u bogatom temeljcu, a prema mjesnom običaju muškarci se izmjenjuju miješajući ga velikim drvenim veslom.

U Splitu kušajte pašticadu s njokima ili tjesteninom. Govedina se nadije češnjakom, klinčićima i slaninom, marinira u vinu i octu te satima kuha u tamnom umaku sa suhim šljivama i prošekom.

U Poljicima između Splita i Omiša kušajte soparnik od beskvasnog tijesta s blitvom i lukom. Peče se na vrućem kominu pod žeravicom te premazuje maslinovim uljem i češnjakom. Ima europsku oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Starom Gradu na Hvaru kušajte paprenjok od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom. Spominje se u spjevu iz 1556., a umijeće izrade zaštićeno je kulturno dobro.

U Stonu na Pelješcu kušajte tortu u kojoj se ispod tankog tijesta skrivaju kuhani makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini. Tradicionalno se peče za Božić i Uskrs.

U Zadru kušajte maraskino, bezbojni slatki liker od višnje maraske s aromom badema. Predaja ga povezuje sa zadarskim dominikancima iz 16. stoljeća. Njegova proizvodnja i izvoz više su od dva stoljeća bili važni za grad.

U Istri kušajte supu od ugrijanog crnog vina, najčešće terana, s maslinovim uljem, šećerom, paprom i prepečenim kruhom. Dijeljenje keramičke bukalete za stolom dio je zaštićene hrvatske kulturne baštine.
Istražite još