Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.

Antarktika

Otkrijte kontinent oko Južnog pola, gotovo potpuno prekriven ledom, njegove temperaturne rekorde, istraživačke postaje i ugovor koji ga čuva za mir i znanost.

Podijelite WhatsApp

Sunčeva svjetlost sada

Tamni dio karte prikazuje gdje je sada noć. U jednom danu napravi puni krug oko Južnog pola. Za južnog ljeta, od studenoga do veljače, na gotovo cijelom kontinentu dan traje bez prekida. Zimi, od svibnja do kolovoza, unutrašnjost mjesecima ostaje u tami.

Sunce iznad obzoraSunce ispod obzoraBrazilske istraživačke postajeJužna polarnica

    Položaj Sunca izračunava se na Vašem uređaju uz odstupanje od nekoliko minuta. Žuta točka na rubu pokazuje smjer Sunca. Kartografski podaci: Natural Earth.

    Položaj

    Antarktika iz svemira, s Južnim polom blizu sredine i Južnim oceanom oko kontinenta.
    Antarktika iz svemira, s Južnim polom blizu sredine i Južnim oceanom oko kontinenta.

    Antarktika okružuje Južni pol. Gotovo cijeli kontinent leži južno od južne polarnice, na približno 66,5° južne geografske širine. Od Južne Amerike, Afrike i Oceanije odvaja ga Južni ocean.

    Drugom je kontinentu najbliži vrh Antarktičkog poluotoka, oko 1000 km od rta Horn na krajnjem jugu Južne Amerike. Između njih pruža se Drakeov prolaz, jedno od najnemirnijih mora svijeta.

    Antarktika nema gradova, cestovne mreže ni državnih granica. Transantarktičko gorje dijeli je na veću i višu Istočnu Antarktiku te Zapadnu Antarktiku. Pojedinosti donosi stranica o geografiji kontinenta.

    Površina i led

    Ravan bijeli ledeni pokrov na antarktičkoj visoravni proteže se do obzora.
    Ravan bijeli ledeni pokrov na antarktičkoj visoravni proteže se do obzora.

    S otocima i plutajućim ledenim policama uz obalu Antarktika obuhvaća blizu 14 milijuna km². Peti je kontinent po veličini, gotovo dvostruko veći od Australije i veći od Europe.

    Manje od 1 % površine nema leda. Drugdje je ledeni pokrov prosječno debeo oko 1,9 km, a mjestimice više od 4,7 km. Prema kartiranju Bedmap3 iz 2025., sadržava oko 27 milijuna km³ leda.

    Kad bi se sav taj led otopio, razina mora porasla bi približno 58 m. To je najveća zaliha slatke vode na Zemlji. Na stranici o antarktičkom ledu saznajte kako nastaje i putuje te kako čuva tragove davne klime.

    Hladnoća, vjetar i suša

    Vjetar nosi snijeg preko leda u unutrašnjosti Antarktike.
    Vjetar nosi snijeg preko leda u unutrašnjosti Antarktike.

    Antarktika je u prosjeku najhladniji, najsuši i najvjetrovitiji kontinent, a ima i najveću srednju nadmorsku visinu. U srpnju 1983. na ruskoj postaji Vostok na visoravni izmjeren je svjetski rekord od −89,2 °C.

    U unutrašnjosti godišnje padne toliko snijega da bi otapanjem dao tek nekoliko centimetara kiše. Visoravan je stoga polarna pustinja. Uz obalu hladan zrak koji se spušta s visoravni stvara vjetrove brže od 200 km/h.

    Antarktički poluotok seže dalje na sjever i okružen je morem. To je najblaži dio kontinenta, s ljetnim temperaturama obično oko 0 °C. Stranica o klimi donosi više o rekordima, katabatičkim vjetrovima i Suhim dolinama.

    Tko živi na Antarktici

    Šarene zgrade istraživačke postaje na stjenovitoj obali Antarktike, s ledom u pozadini.
    Šarene zgrade istraživačke postaje na stjenovitoj obali Antarktike, s ledom u pozadini.

    Na Antarktici nema starosjedilačkog ni stalnog stanovništva. Ondje rade ljudi u približno 70 istraživačkih postaja kojima upravlja više od 30 država. Više od polovice postaja radi cijele godine.

    Ljeti, od listopada do ožujka, na kontinentu boravi između 4000 i 5000 znanstvenika, tehničara, pilota, kuhara i članova službi održavanja. Zimi se većina postaja zatvara, pristup je gotovo nemoguć i ostaje oko tisuću ljudi.

    Najveća je američka postaja McMurdo na Rossovu otoku. Na stranici o znanosti i istraživačkim postajama pročitajte kako izgleda svakodnevni život ondje i što istražuju ekipe na kontinentu.

    Tko upravlja kontinentom

    Zastave nekoliko država jedna uz drugu ispred istraživačke postaje u snijegu.
    Zastave nekoliko država jedna uz drugu ispred istraživačke postaje u snijegu.

    Nijedna država ne upravlja Antarktikom. Dvanaest država potpisalo je 1959. u Washingtonu Ugovor o Antarktici, koji je na snazi od 1961. Obuhvaća cijelo područje južno od 60° južne geografske širine.

    Ugovor štiti slobodu istraživanja i namjenjuje Antarktiku znanosti i miroljubivim djelatnostima. Zabranjuje vojne baze i nuklearne pokuse. Teritorijalne zahtjeve sedam država iznesene prije 1959. stavio je u mirovanje, bez prihvaćanja ili odbacivanja.

    Ugovor ima 58 stranaka. Svake godine 29 savjetodavnih stranaka koje provode znatna istraživanja na kontinentu donosi odluke konsenzusom. Madridski protokol iz 1991. zabranjuje rudarenje. Više pročitajte na stranici o Ugovoru o Antarktici.

    Antarktika u brojkama

    Vinson, najviša planina Antarktike, sa snijegom prekrivenim vrhom.
    Vinson, najviša planina Antarktike, sa snijegom prekrivenim vrhom.

    Površina iznosi približno 14 milijuna km². Led zauzima oko 27 milijuna km³ i debeo je prosječno oko 1,9 km. Najviši je vrh Vinson s 4892 m.

    Najniža temperatura zraka izmjerena na kopnu iznosi −89,2 °C, na postaji Vostok 1983. Za kontinent i susjedne otoke Svjetska meteorološka organizacija navodi najvišu vrijednost od 18,3 °C, zabilježenu 6. veljače 2020. u argentinskoj postaji Esperanza.

    Zimi na kontinentu boravi oko 1000 ljudi, a ljeti između 4000 i 5000. Geografski Južni pol nalazi se na 2835 m nadmorske visine, gotovo u cijelosti zahvaljujući ledu. Ugovor iz 1959. obuhvaća 58 država.

    Što možete pronaći na pojedinim stranicama

    Karta Antarktike s Antarktičkim poluotokom, Rossovim i Weddellovim morem te Južnim polom.
    Karta Antarktike s Antarktičkim poluotokom, Rossovim i Weddellovim morem te Južnim polom.

    Upoznajte dva dijela Antarktike, njezine planine, mora, otoke, polove i Južni ocean na stranici o geografiji. U rubrici o ledu pronaći ćete ledeni pokrov, ledene police, ledenjake, sante, jezera pod ledom i morski led. Klimatski pregled objašnjava hladnoću, vjetar, sušu i godišnja doba.

    Na stranici o svjetlosti i nebu upoznajte ponoćno sunce, polarnu noć, južnu polarnu svjetlost i zvjezdarnice na visoravni. Živi svijet predstavljaju kril, pingvini, tuljani, kitovi, ptice, ribe, biljke i mikroorganizmi. Povijesni pregled vodi od starih karata preko utrke do Južnog pola sve do Međunarodne geofizičke godine.

    O pravilima na kontinentu čitajte u pregledu Ugovora o Antarktici. Zavirite i u istraživačke postaje, među kojima je Comandante Ferraz. Stranica o utjecaju kontinenta na klimu objašnjava topljenje leda, razinu mora i ozon, a turistički pregled tko dolazi, kada i pod kojim uvjetima.

    Stranice o Antarktici

    Zemljopis

    Geografija Antarktike

    Upoznajte dvije polovice kontinenta i gorje koje ih dijeli, poluotok okrenut Južnoj Americi, mora i otoke, dva južna pola te ocean koji sve okružuje.

    Led

    Led Antarktike

    Kako nastaje i kreće se najveća ledena masa na Zemlji, što otkriva o klimi prije milijun godina i zašto se more oko kontinenta svake godine zaledi pa ponovno otopi?

    Podneblje

    Klima Antarktike

    Zašto je Antarktika najhladniji, najsuši i najvjetrovitiji kontinent? Usporedite vrijeme na visoravni i poluotoku te upoznajte kratko ljeto i dugu zimu.

    Svjetlost i nebo

    Svjetlost i nebo nad Antarktikom

    Zašto Sunce ljeti ne zalazi, a zimi ne izlazi? Istražite trajanje dana na različitim širinama, južnu polarnu svjetlost i visoravan s koje se iznimno dobro promatra svemir.

    Živi svijet

    Život na Antarktici

    Gotovo sav život na Antarktici ovisi o moru. Kril hrani pingvine, tuljane i kitove, a neke ribe u krvi imaju tvari koje sprečavaju smrzavanje. Na kopnu opstaju mahovine, lišajevi, beskrilni dvokrilac i mikroorganizmi u ledu.

    Povijest i istraživanja

    Povijest istraživanja Antarktike

    Od karata s pretpostavljenim južnim kopnom do Međunarodne geofizičke godine pratite kako su moreplovci ugledali posljednji kontinent i kako je postao mjesto znanstvene suradnje.

    Ugovor o Antarktici

    Ugovor o Antarktici

    Sporazum iz 1959. namijenio je cijeli kontinent miru i znanosti. Upoznajte pravila o naoružanju i teritorijalnim zahtjevima te zabranu rudarenja koja je na snazi od 1998.

    Znanost i istraživačke postaje

    Znanost i istraživačke postaje

    Što se istražuje na Antarktici, gdje su glavne postaje, koliko ljudi u njima boravi ljeti i zimi te kako stižu namirnice, gorivo i nove posade?

    Brazilska istraživanja na Antarktici

    Postaja Comandante Ferraz i program PROANTAR

    Upoznajte istraživački program na otoku kralja Georgea, od pristupanja Ugovoru o Antarktici i prve postaje do obnove nakon požara 2012. i istraživanja utjecaja južnog leda na klimu.

    Antarktika i Zemljina klima

    Antarktika i klima Zemlje

    Kako ledeni kontinent utječe na klimu cijelog planeta i što mjerenja sa satelita, istraživačkih brodova i postaja otkrivaju o ledu, oceanu i ozonu?

    Turizam na Antarktici

    Turizam na Antarktici

    Koliko ljudi posjećuje Antarktiku, kojim putem dolaze i u kojim mjesecima? Provjerite pravila iskrcavanja, udaljenost od životinja i mjere zaštite od unosa stranih vrsta.

    Česta pitanja

    Gdje se nalazi Antarktika?

    Okružuje Južni pol i gotovo cijela leži južno od južne polarnice. Oplakuje je Južni ocean, a vrh Antarktičkog poluotoka udaljen je oko 1000 km od krajnjeg juga Južne Amerike.

    Kolika je površina Antarktike?

    S otocima i ledenim policama ima oko 14 milijuna km². Peti je kontinent po veličini i gotovo dvostruko veći od Australije.

    Je li Antarktika kontinent ili država?

    Kontinent je, nema vlastitu vladu i na nju se primjenjuje Ugovor o Antarktici iz 1959.

    Koliki je dio Antarktike prekriven ledom?

    Više od 99 % površine. Prosječna je debljina ledenog pokrova oko 1,9 km, a mjestimice prelazi 4,7 km.

    Žive li ljudi na Antarktici?

    Nema starosjedilačkog ni stalnog stanovništva. U istraživačkim postajama prezimi oko 1000 ljudi, a ljeti ondje radi između 4000 i 5000.

    Upravlja li koja država Antarktikom?

    Ne. Ugovor o Antarktici stavio je u mirovanje teritorijalne zahtjeve sedam država. Odluke o kontinentu konsenzusom donosi 29 savjetodavnih stranaka.

    Zašto je na Antarktici tako hladno?

    Zbog geografske širine Sunčeve zrake padaju koso, a zimi Sunce mjesecima ne izlazi. Velik dio unutrašnje visoravni leži iznad 3000 m, a bijeli led odbija većinu Sunčeve svjetlosti.

    Koja je najniža izmjerena temperatura na Antarktici?

    Na postaji Vostok 21. srpnja 1983. izmjerena je temperatura zraka od −89,2 °C. Svjetska meteorološka organizacija priznaje je kao svjetski rekord.

    Koji je najviši vrh Antarktike?

    Vinson u gorju Ellsworth na Zapadnoj Antarktici. Mjerenjem pomoću GPS-a 2004. utvrđena je visina od 4892 m.