Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.

Antarktika

Svjetlost i nebo nad Antarktikom

Zašto Sunce ljeti ne zalazi, a zimi ne izlazi? Istražite trajanje dana na različitim širinama, južnu polarnu svjetlost i visoravan s koje se iznimno dobro promatra svemir.

Podijelite WhatsApp

Zašto Sunce ne zalazi

Sunce nisko nad ledenim obzorom usred antarktičke ljetne noći.
Sunce nisko nad ledenim obzorom usred antarktičke ljetne noći.

Zemljina je os nagnuta oko 23,4° od okomice na ravninu Zemljine putanje oko Sunca. Od rujna do ožujka južna je polutka nagnuta prema Suncu pa područje oko Južnog pola ostaje osvijetljeno i dok se Zemlja okreće. Od ožujka do rujna vrijedi obrnuto.

Južna polarnica na oko 66,5° južne širine označava granicu. Južno od nje Sunce barem jedan dan oko prosinačkog suncostaja ne zalazi, a barem jedan dan oko lipanjskog suncostaja ne izlazi.

Zemljina atmosfera lomi Sunčevu svjetlost pa se disk vidi i kad je zapravo malo pod obzorom. Zato se ponoćno sunce može vidjeti i malo sjevernije od polarnice te traje nekoliko dana dulje nego što bi slijedilo iz same geometrije.

Trajanje prema geografskoj širini

Graf prikazuje sate Sunčeve svjetlosti tijekom godine na polarnici, u McMurdu i na Južnom polu.
Graf prikazuje sate Sunčeve svjetlosti tijekom godine na polarnici, u McMurdu i na Južnom polu.

Što ste bliže Južnom polu, dulje traju neprekinut dan i noć. Na polarnici svaki traje približno jedan dan u vrijeme odgovarajućeg suncostaja. Na vrhu poluotoka, sjeverno od polarnice, Sunce zalazi svakoga dana, ali su prosinačke noći svijetle i kratke.

Na postaji McMurdo na 77,8° južne širine ponoćno sunce traje otprilike od kraja listopada do kraja veljače. Polarna noć traje od kraja travnja do kraja kolovoza. Između tih dvaju četveromjesečnih razdoblja prolaze tjedni s izlascima i zalascima.

Na Južnom polu Sunce izlazi i zalazi samo jednom godišnje. Izlazi blizu rujanske ravnodnevice i svakoga dana obilazi nebo na gotovo istoj visini. Do prosinačkog suncostaja uzdigne se oko 23° nad obzor. Zalazi blizu ožujske ravnodnevice i slijedi oko šest mjeseci bez Sunca.

Dugi polarni sumrak

Plavo i narančasto nebo polarnog sumraka iznad leda dok je Sunce ispod obzora.
Plavo i narančasto nebo polarnog sumraka iznad leda dok je Sunce ispod obzora.

Na polovima se Sunce pri izlasku i zalasku pomiče vrlo sporo, koso i gotovo usporedno s obzorom. Sumrak, razdoblje u kojem je Sunce malo ispod obzora, a nebo još osvijetljeno, zato traje tjednima.

Nakon ožujskog zalaska na Južnom polu prolazi oko mjesec i pol do potpune tame. Nastupa kad se Sunce spusti više od 18° ispod obzora. I prije rujanskog izlaska svjetlost se vraća postupno.

Posadama koje zimuju te faze određuju kalendar. Posebno se obilježava lipanjski suncostaj sredinom zime. Postaje pripremaju svečanu večeru i razmjenjuju poruke.

Život tijekom polarne noći

Zimska posada sa svjetiljkama prolazi između zgrada postaje u mraku.
Zimska posada sa svjetiljkama prolazi između zgrada postaje u mraku.

Za polarne noći prirodnu svjetlost daju samo Mjesec, zvijezde i polarna svjetlost. U postajama u unutrašnjosti vani se obavljaju samo nužni poslovi, uz odjeću za krajnju hladnoću i crvene svjetiljke. One čuvaju prilagodbu oka na tamu i manje ometaju teleskope.

Bez izmjene dana i noći poremeti se unutarnji biološki sat. U postajama pomažu jaka umjetna rasvjeta, ustaljeno vrijeme obroka i spavanja te liječnički nadzor. Europska svemirska agencija u Concordiji proučava učinke izoliranosti i tame radi pripreme dugih svemirskih putovanja.

Među pticama jedino carski pingvin podiže mlade tijekom antarktičke zime. Mužjaci su u mraku zbijeni u skupine radi očuvanja topline dok griju jaja. Više saznajte na stranici o živom svijetu.

Južna polarna svjetlost

Zelene vrpce polarne svjetlosti iznad snijegom pokrivene antarktičke postaje.
Zelene vrpce polarne svjetlosti iznad snijegom pokrivene antarktičke postaje.

Zemljino magnetsko polje usmjerava čestice Sunčeva vjetra prema južnome magnetskom polu. Kada se sudare s plinovima u atmosferi, nastaje svjetlost. Najčešću, zelenu boju daje kisik na visini od približno 100 do 200 km.

Svjetlost se javlja u pojasu oko magnetskog pola uz obalu Adélijine zemlje. Velik dio Antarktike nalazi se ispod tog pojasa ili u blizini, pa je posade postaja mogu vidjeti tijekom brojnih vedrih, tamnih zimskih noći.

Pojava se nastavlja i ljeti, ali je nebo tada presvijetlo. Zato je uglavnom promatraju ljudi koji ondje prezime. Nastanak i druga mjesta za promatranje opisuje stranica o sjevernoj i južnoj polarnoj svjetlosti u rubrici Zemlja i turizam.

Halo, sedefasti oblaci i fatamorgane

Halo oko Sunca s dva pasunca iznad antarktičkog leda.
Halo oko Sunca s dva pasunca iznad antarktičkog leda.

U hladnom zraku punom ledenih kristala javljaju se rijetke svjetlosne pojave. Halo je prsten oko Sunca ili Mjeseca koji nastaje prolaskom svjetlosti kroz kristale leda. Pasunca ili lažna sunca svijetle su mrlje s jedne i druge strane Sunca.

Potkraj zime na visini od 15 do 25 km mogu se pojaviti sedefasti oblaci preljevnih boja. Nastaju pri vrlo niskim temperaturama u stratosferi, a na njihovim se česticama odvijaju kemijske reakcije važne za nastanak ozonske rupe.

Nad obzorom različito zagrijani slojevi zraka lome svjetlost i stvaraju fatamorgane. Sante i planine doimaju se izduženo ili kao da lebde. Pri izlasku ili zalasku Sunca katkad se uz rub diska nakratko vidi zeleni bljesak.

Nebo pogodno za astronomiju

Zvjezdano nebo i Mliječna staza iznad antarktičke visoravni zimi.
Zvjezdano nebo i Mliječna staza iznad antarktičke visoravni zimi.

Visoravan ima vrlo suh, hladan i rijedak zrak s malo turbulencije, nema gradske rasvjete i mjesecima traje noć. Količina vodene pare koja inače apsorbira infracrveno i mikrovalno zračenje među najmanjima je na svijetu.

Na najvišoj ledenoj kupoli Dome A na 4093 m od 2009. radi kineska postaja Kunlun. Istraživanje iz 2020. istaknulo je taj položaj kao najbolji na Zemlji za optičku astronomiju. Iznad prizemnog sloja debljine oko 14 m zrak je toliko miran da su zvijezde približno dvostruko oštrije nego iz najboljih zvjezdarnica na Havajima i u Čileu.

Na kupoli Dome C na 3233 m od 2005. radi francusko-talijanska Concordia, jedna od rijetkih cjelogodišnjih postaja u unutrašnjosti. Zimska posada od približno 13 ljudi oko devet mjeseci nema letove ni dostavu zaliha.

Teleskopi na Južnom polu

Antena teleskopa na Južnom polu pokraj postaje Amundsen-Scott.
Antena teleskopa na Južnom polu pokraj postaje Amundsen-Scott.

Na postaji Amundsen-Scott od 2007. radi teleskop s antenom promjera 10 m. Istražuje kozmičko pozadinsko zračenje, najstariju svjetlost svemira. Sudjeluje i u mreži Event Horizon Telescope koja je snimila crne rupe.

Ispod postaje nalazi se neutrinski opservatorij IceCube. Na 86 kabela ovješeno je 5160 senzora na dubinama od 1450 do 2450 m. Zauzimaju oko 1 km³ vrlo prozirnog leda. Izgradnja je završena u prosincu 2010.

Neutrini prolaze kroz gotovo sve bez traga. U rijetkoj interakciji s atomom leda nastaju nabijene čestice i slab plavi bljesak koji senzori zabilježe. IceCube je 2017. otkrio neutrino iz aktivne galaktike, blazara TXS 0506+056. Prvi je to put da je visokoenergijski neutrino povezan s poznatim izvorom na nebu.

Česta pitanja

Što je ponoćno sunce?

Pojava pri kojoj Sunce ostaje nad obzorom sva 24 sata. Na Antarktici se vidi ljeti južno od južne polarnice.

Koliko na Južnom polu traje polarna noć?

Oko pola godine, od ožujske do rujanske ravnodnevice, uz višetjedni sumrak na početku i kraju razdoblja.

Zašto na Južnom polu Sunce izlazi samo jednom godišnje?

Zbog nagiba Zemljine osi pol je približno pola godine okrenut Suncu, a pola od njega. Sunce izlazi blizu rujanske ravnodnevice i zalazi blizu ožujske.

Kada na Antarktici traje polarna noć?

Zimi južne polutke, oko lipanjskog suncostaja. Na južnoj polarnici traje približno jedan dan, u McMurdu oko četiri mjeseca, a na Južnom polu oko šest.

Može li se na Antarktici vidjeti južna polarna svjetlost?

Velik dio kontinenta leži pod pojasom polarne svjetlosti. Za vedrih i tamnih zimskih noći često je vidljiva, dok je ljeti nebo presvijetlo.

Što posade slave usred antarktičke zime?

Lipanjski suncostaj oko 21. lipnja, u vrijeme najdulje noći. Glavni blagdan postaja obilježavaju svečanom večerom i razmjenom poruka s drugim posadama.

Što su sedefasti oblaci?

Stratosferski oblaci sedefastih boja na visini od 15 do 25 km. Nastaju samo pri vrlo velikoj hladnoći i omogućuju reakcije koje razgrađuju ozon.

Zašto je Antarktika pogodna za promatranje svemira?

Visoravan ima vrlo suh, hladan i miran zrak, daleko je od gradske rasvjete i mjesecima ostaje u mraku. Dome A izdvojena je kao najbolje mjesto na Zemlji za optičku astronomiju.

Što je IceCube?

Opservatorij neutrina na Južnom polu. Njegovih 5160 senzora raspoređeno je u približno 1 km³ leda između 1450 i 2450 m dubine.

Što istražuje teleskop na Južnom polu?

Kozmičko pozadinsko zračenje, najstariju svjetlost svemira. Njegova antena promjera 10 m sudjeluje i u mreži koja je snimila crne rupe.