Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.

Antarktika

Život na Antarktici

Gotovo sav život na Antarktici ovisi o moru. Kril hrani pingvine, tuljane i kitove, a neke ribe u krvi imaju tvari koje sprečavaju smrzavanje. Na kopnu opstaju mahovine, lišajevi, beskrilni dvokrilac i mikroorganizmi u ledu.

Podijelite WhatsApp

Kril u osnovi hranidbenog lanca

Jato sitnih prozirnih ružičastih račića antarktičkog krila.
Jato sitnih prozirnih ružičastih račića antarktičkog krila.

Antarktički kril (Euphausia superba) sitan je račić nalik kozici dug do približno 6 cm. Njegova jata mogu se protezati kilometrima. Hrani se mikroskopskim algama iz mora i s donje strane morskog leda.

Komisija CCAMLR koja uređuje ribolov u regiji procjenjuje da u Južnom oceanu ima oko 379 milijuna tona krila. Riječ je o jednoj od najvećih biomasa pojedine životinjske vrste na svijetu, većoj od ukupne mase ljudi.

Kitovi, tuljani, pingvini, druge ptice i ribe jedu kril ili životinje koje se njime hrane. Zbog toga CCAMLR određuje ograničenja izlova. Godišnji ulov manji je od 1 % procijenjene ukupne biomase.

Ličinke se zimi hrane algama koje rastu ispod morskog leda. Smanjenje ledenog pokrova zato može smanjiti i brojnost krila te utjecati na cijeli hranidbeni lanac.

Pingvini

Kolonija adelijskih pingvina na stijenama, sa santama u pozadini.
Kolonija adelijskih pingvina na stijenama, sa santama u pozadini.

Na samom kontinentu i uz njegove obale redovito se razmnožavaju carski i adelijski pingvini. Carski je najveća vrsta, visok oko 1,1 m i težak do približno 40 kg. Manji adelijski pingvin slaže gnijezdo od kamenčića na obalnoj stijeni bez leda.

Carski pingvini zimi se razmnožavaju na morskom ledu pričvršćenom uz obalu. Ženka u svibnju ili lipnju položi jedno jaje i odlazi na more. Mužjak ga drži na stopalima i grije oko dva mjeseca, u tami i bez hrane. Satelitski popis 2020. procijenio je oko 250 000 parova, sve na Antarktici.

British Antarctic Survey objavio je 2025. rezultate satelitskog praćenja 16 kolonija na poluotoku te uz Weddellovo i Bellingshausenovo more, koje predstavljaju oko trećinu vrste. Od 2009. do 2024. brojnost je ondje pala za 22 %. Glavni je uzrok nestanak morskog leda na kojem odrastaju mladi.

Na poluotoku i otocima možete vidjeti i žutonogog pingvina s narančastim kljunom te ogrličastog pingvina s crnom prugom ispod brade. Kraljevski pingvin nalikuje nešto većemu carskom, ali podiže mlade na subantarktičkim otocima poput Južne Georgije.

Tuljani

Weddellov tuljan na morskom ledu pokraj otvora za disanje.
Weddellov tuljan na morskom ledu pokraj otvora za disanje.

Na Antarktici i obližnjim otocima živi šest vrsta perajara. Weddellov tuljan dopire najjužnije među sisavcima. Zimi pod morskim ledom zubima struže otvore za disanje. Roni do približno 600 m, a katkad ostaje pod vodom dulje od sata.

Tuljan rakojed hrani se krilom: složenim zupcima na zubima procjeđuje ga iz vode. Najbrojniji je tuljan na svijetu. Morski leopard uglavnom je samotnjak, ima krupnu glavu i lovi pingvine, mlade drugih tuljana, ribu i kril.

Južni morski slon najveći je tuljan na svijetu. Mužjaci mogu biti dulji od 4 m i teški nekoliko tona, a vrsta roni dublje od 1000 m. U zbijenom ledu živi rijedak, slabo istražen Rossov tuljan. Antarktički krznaš gotovo je istrijebljen lovom u 19. stoljeću, no populacija mu se oporavila.

Kitovi

Rep grbavog kita izranja između ploča morskog leda.
Rep grbavog kita izranja između ploča morskog leda.

U Južnom oceanu živi ili njime prolazi oko deset vrsta kitova. Većina velikih kitova dolazi ljeti po kril, a zimi odlazi u toplije vode gdje donosi mlade.

Ovdje obitava plavetni kit, najveća životinja koja je ikada živjela. Dolaze i veliki sjeverni kitovi, grbavci, mali brazdeni kitovi i južni glatki kitovi. Orke pripadaju dupinima, a pojedine njihove skupine specijalizirane su za lov na tuljane, pingvine ili ribe.

U 20. stoljeću industrijski kitolov usmrtio je više od dva milijuna kitova južne polutke, ponajviše u Južnom oceanu. Antarktički plavetni kit doveden je na rub izumiranja. Nakon prestanka komercijalnog lova grbavci su se dobro oporavili, ali plavetnih kitova još ima znatno manje nego nekada.

Morske ptice

Albatros lutalica leti nisko iznad valova Južnog oceana.
Albatros lutalica leti nisko iznad valova Južnog oceana.

Uz pingvine Antarktiku i okolne otoke posjećuju deseci vrsta morskih ptica. Većina dolazi ljeti radi gniježđenja, a ostatak godine provodi na moru.

Albatros lutalica ima najveći raspon krila među živućim pticama, do približno 3,5 m. Koristeći vjetar prelazi tisuće kilometara nad Južnim oceanom gotovo bez zamaha krilima. Gnijezdi se na subantarktičkim otocima poput Južne Georgije.

Najbrojnija su skupina burnice. Bijela snježna burnica gnijezdi se u planinama stotinama kilometara od obale, dublje na kontinentu od bilo koje druge ptice. Južni pomornik lovi mlade pingvine i uzima im jaja. Viđen je čak i na Južnom polu.

Ribe otporne na smrzavanje

Blijeda, gotovo prozirna ledena riba iznad morskog dna.
Blijeda, gotovo prozirna ledena riba iznad morskog dna.

More oko Antarktike hladi se do približno −1,9 °C. To je ispod ledišta slatke vode, ali sol omogućuje da more ostane tekuće. Pri toj bi se temperaturi krv većine riba zaledila.

Otprilike devet od deset riba Južnog oceana pripada skupini nototenioida. Njihovi glikoproteini vežu se uz kristale leda koji dospiju u tijelo i sprečavaju njihov rast.

Ledene ribe iz jedne porodice te skupine jedini su odrasli kralježnjaci bez hemoglobina. Krv im je gotovo prozirna. Hladna voda sadržava mnogo otopljenog kisika, a veliko srce i velika količina krvi omogućuju njegov prijenos.

Biljke, mahovine i lišajevi

Zeleni pokrov mahovine na stijenama Antarktičkog poluotoka pokraj snijega.
Zeleni pokrov mahovine na stijenama Antarktičkog poluotoka pokraj snijega.

Antarktika ima dvije samonikle cvjetnice, antarktičku busiku Deschampsia antarctica i malu jastučastu biljku Colobanthus quitensis. Obje rastu na poluotoku i obližnjim otocima, gotovo uvijek ispod 100 m nad morem.

Prema herbariju ustanove British Antarctic Survey prevladavaju mahovine s oko 111 vrsta te lišajevi s oko 400. Lišaj je zajednica gljive i fotosintetskog partnera. Lišajevi rastu i na stijenama u unutrašnjosti svega nekoliko stupnjeva od Južnog pola.

Rast je vrlo spor. U Suhim dolinama neki lišajevi narastu oko milimetra u stoljeću, a otisak stopala u mahovini može ostati godinama. Zbog toga su takva područja zaštićena, a posjetitelji moraju paziti i da ne unesu strane sjemenke.

Kopnene životinje i mikroorganizmi

Sićušan crni antarktički beskrilni dvokrilac na mahovini.
Sićušan crni antarktički beskrilni dvokrilac na mahovini.

Najveća životinja koja na Antarktici živi isključivo na kopnu jest beskrilni dvokrilac Belgica antarctica, dug od 2 do 6 mm. Taj endemični kukac živi na poluotoku i Južnim Shetlandskim otocima. Pingvini i tuljani po hranu odlaze u more.

U tlu i mahovini obitavaju grinje, skokuni, dugoživci i mikroskopski oblići. Mnogi podnose hladnoću gubitkom gotovo sve vode iz tijela, a ponovno postanu aktivni kada se led otopi.

U Suhim dolinama bakterije i alge žive unutar stijena koje ih štite od vjetra. U podledenim jezerima poput Whillansa, istraženog bušenjem 2013., pronađeni su mikroorganizmi koji žive u tami i dobivaju energiju iz minerala.

Česta pitanja

Koje životinje žive na Antarktici?

Kril, ribe, pingvini, tuljani, kitovi i morske ptice ovise o moru. Najveći autohtoni stanovnici koji žive samo na kopnu kukci su i grinje dugi tek nekoliko milimetara.

Što je kril?

Sitni račić nalik kozici, dug do oko 6 cm. Živi u jatima i važna je hrana kitovima, tuljanima, pingvinima i drugim pticama Južnog oceana.

Koje pingvine možete vidjeti na Antarktici?

Na kontinentu su carski i adelijski pingvin, a na poluotoku i otocima i žutonogi te ogrličasti. Kraljevski pingvin živi na subantarktičkim otocima poput Južne Georgije.

Koliko ima carskih pingvina?

Satelitski popis iz 2020. procijenio je oko 250 000 gnjezdećih parova. Istraživanje objavljeno 2025. na 16 promatranih kolonija utvrdilo je pad brojnosti od 22 % od 2009. do 2024.

Kako carski pingvini podižu mlade usred zime?

Ženka u svibnju ili lipnju položi jaje i odlazi na more hraniti se. Mužjak ga oko dva mjeseca grije na stopalima bez hrane. Od hladnoće ga štiti zbijanje s ostalim mužjacima.

Koji tuljani i drugi perajari žive na Antarktici?

Weddellov tuljan, tuljan rakojed, morski leopard, Rossov tuljan, južni morski slon i antarktički krznaš.

Postoje li na Antarktici polarni medvjedi?

Ne. Polarni medvjedi žive isključivo na Arktiku, na sjevernoj polutki. Antarktika nema kopnenih sisavaca.

Kako antarktičke ribe izbjegavaju smrzavanje?

Većina u krvi ima bjelančevine koje se vežu na kristale leda i sprečavaju njihov rast čak i u vodi temperature −1,9 °C.

Ima li na Antarktici biljaka?

Da. Na poluotoku i okolnim otocima rastu dvije domaće cvjetnice. Zabilježeno je i približno 111 vrsta mahovina te oko 400 vrsta lišajeva.

Koja je najveća isključivo kopnena životinja Antarktike?

Beskrilni dvokrilac Belgica antarctica, dug od 2 do 6 mm. Prirodno živi samo na Antarktici.

Koja ptica ima najveći raspon krila?

Albatros lutalica s rasponom do oko 3,5 m. Leti nad Južnim oceanom i podiže mlade na subantarktičkim otocima.