Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.

Antarktika

Geografija Antarktike

Upoznajte dvije polovice kontinenta i gorje koje ih dijeli, poluotok okrenut Južnoj Americi, mora i otoke, dva južna pola te ocean koji sve okružuje.

Podijelite WhatsApp

Istočna i Zapadna Antarktika

Ravna bijela visoravan Istočne Antarktike na više od 3000 m nad morem.
Ravna bijela visoravan Istočne Antarktike na više od 3000 m nad morem.

Istočna Antarktika okrenuta je Indijskom oceanu i nalazi se gotovo u cijelosti na istočnoj polutki. Obuhvaća oko dvije trećine kontinenta. Većina njezine ledene visoravni leži iznad 2000 m, a uzvišenja zvana ledenim kupolama dosežu više od 3000 pa i 4000 m.

Pod ledom je stara, stabilna stjenovita podloga, velikim dijelom iznad razine mora. Potpuno prekriveno ledom ondje se skriva i gorje Gamburcev, veličine Alpa. Otkriveno je radarskim i seizmičkim istraživanjima 1950-ih.

Zapadna Antarktika okrenuta je Tihom oceanu. Manja je, niža i sastoji se od dijelova kore i otoka koje povezuje led. Podloga joj je velikim dijelom ispod razine mora pa je pokrov osjetljiviji na zagrijavanje oceana. Više saznajte na stranici o antarktičkom ledu.

Transantarktičko gorje

Tamni vrhovi Transantarktičkog gorja izviruju iz leda, a između njih spušta se ledenjak.
Tamni vrhovi Transantarktičkog gorja izviruju iz leda, a između njih spušta se ledenjak.

Jedno od najduljih gorja svijeta pruža se oko 3500 km kroz kontinent, od rta Adare uz Rossovo more do Coatsove zemlje uz Weddellovo more. Dijeli Istočnu i Zapadnu Antarktiku.

Gorje se izdizalo posljednjih 65 milijuna godina dok se na zapadnoj strani otvarala velika pukotina u Zemljinoj kori. Najviši je vrh Kirkpatrick s 4528 m. Dolinama među vrhovima veliki ledenjaci poput Beardmorea i Byrda prenose led s istočne visoravni do Rossove police.

Na mnogim padinama vide se gole stijene. Geolozi u njima nalaze slojeve s fosilima šuma i životinja iz doba kad je kontinent bio udaljeniji od pola i imao umjerenu klimu, prije više od 200 milijuna godina.

Vinson i antarktički vulkani

Masiv Vinson u gorju Ellsworth sa snježnim vrhom iznad oblaka.
Masiv Vinson u gorju Ellsworth sa snježnim vrhom iznad oblaka.

Vinson je najviši vrh kontinenta. Nalazi se u istoimenom masivu lanca Sentinel u gorju Ellsworth na Zapadnoj Antarktici. Mjerenje GPS-om 2004. utvrdilo je visinu od 4892 m. Ranije procjene prelazile su 5100 m.

Masiv je prvi put uočen tek 1958., a prvi uspon zabilježen je 1966. Kao najviši vrh jednog kontinenta Vinson pripada skupini Sedam vrhova koja privlači alpiniste.

Na Rossovu otoku uzdiže se Erebus (3794 m), najjužniji aktivni vulkan svijeta s jezerom lave u krateru. Otok Deception u Južnim Shetlandskim otocima zapravo je rub vulkanske kaldere ispunjene morem. Ondje su zabilježene erupcije 1967., 1969. i 1970.

Antarktički poluotok

Snježne planine Antarktičkog poluotoka spuštaju se izravno u tamno more.
Snježne planine Antarktičkog poluotoka spuštaju se izravno u tamno more.

Sa Zapadne Antarktike prema Južnoj Americi izdužuje se planinski poluotok dug oko 1300 km. Najdalje od cijelog kontinenta dopire na sjever i pruža se znatno sjevernije od južne polarnice.

Poluotok je geološki nastavak Anda. Ta dva planinska lanca pod morem povezuje luk Scotia, pa stijene poluotoka nalikuju onima u Patagoniji i Ognjenoj zemlji.

Zahvaljujući sjevernijem položaju i moru poluotok ima najblažu klimu na kontinentu, više izložene stijene i velik dio antarktičkoga kopnenog života. Ondje je i većina istraživačkih postaja, a tim putem stižu gotovo svi turisti.

Rossovo, Weddellovo i Bellingshausenovo more

Razlomljene ploče morskog leda plutaju Weddellovim morem pod sivim nebom.
Razlomljene ploče morskog leda plutaju Weddellovim morem pod sivim nebom.

Dvije velike morske udubine zadiru duboko u kontinent. Rossovo more južno od Novog Zelanda završava najvećom svjetskom ledenom policom, Rossovom. Weddellovo na južnoj strani Atlantika završava policama Ronne i Filchner. Imena nose po britanskim moreplovcima iz 19. stoljeća Jamesu Clarku Rossu i Jamesu Weddellu.

Debeli morski led u Weddellovu moru kruži u smjeru kazaljke na satu. Godine 1915. zarobio je i zdrobio Shackletonov brod Endurance. Priču možete pročitati u pregledu povijesti istraživanja.

Zapadno od poluotoka pruža se Bellingshausenovo, a dalje Amundsenovo more u koje se ulijevaju ledenjaci Thwaites i Pine Island. Istočnu Antarktiku oplakuju i druga obalna mora, primjerice Davisovo i more Dumonta d’Urvillea.

Antarktički otoci

Stjenovita obala otoka kralja Georgea u Južnim Shetlandskim otocima, sa snijegom na padinama.
Stjenovita obala otoka kralja Georgea u Južnim Shetlandskim otocima, sa snijegom na padinama.

Južni Shetlandski otoci udaljeni su oko 100 km od poluotoka i odvojeni Bransfieldovim prolazom. Na najvećem, otoku kralja Georgea, nalaze se postaje više zemalja. Među njima je Comandante Ferraz u Admiralskom zaljevu.

Istočnije, uz rub Weddellova mora, pružaju se Južni Orkneyski otoci. Na otoku Laurie od 1904. neprekidno radi argentinska postaja Orcadas, najstarija takva na Antarktici. Na britanskoj postaji na otoku Signy 1982. izmjereno je 19,8 °C, najviše južno od 60° južne širine.

Na zaleđenom Rossovu otoku nalaze se McMurdo i novozelandska postaja Scott. Aleksandrov otok, najveći uz Antarktiku, s poluotokom povezuje ledena polica Georgea VI. Južna Georgija i Južni Sendvički otoci leže sjevernije od 60° i izvan područja Ugovora o Antarktici.

Geografski i magnetski Južni pol

Oznaka geografskog Južnog pola na snijegu ispred postaje Amundsen-Scott.
Oznaka geografskog Južnog pola na snijegu ispred postaje Amundsen-Scott.

Geografski pol nalazi se na sjecištu Zemljine osi vrtnje i površine, na 90° južne širine. Leži na visoravni 2835 m nad morem, iznad sloja leda debelog oko 2700 m. Ondje se sastaju sve vremenske zone i svaki vodoravni smjer vodi na sjever.

Led visoravni godišnje se pomakne oko 10 m. Postaja Amundsen-Scott zato iznova utvrđuje položaj pola i svakog 1. siječnja premješta oznaku. Novu oznaku oblikuje posada koja je u postaji provela prethodnu zimu.

Južni magnetski pol prema kojem pokazuje južni kraj magnetske igle s vremenom se pomiče. Prema Svjetskom magnetskom modelu za 2025. nalazi se na moru uz Adélijinu zemlju, blizu 64° južne širine i 135° istočne dužine. Oko 2900 km udaljen je od geografskog pola i godišnje se pomakne približno 9 km.

Južni ocean i cirkumpolarna struja

Visoki valovi Južnog oceana na snažnom vjetru u Drakeovu prolazu.
Visoki valovi Južnog oceana na snažnom vjetru u Drakeovu prolazu.

Južni ocean okružuje Antarktiku. Međunarodna hidrografska organizacija predložila je 2000. granicu na 60° južne širine, jednaku granici Ugovora o Antarktici. Brojni istraživači radije upotrebljavaju antarktičku konvergenciju, zonu između 50° i 60° u kojoj se susreću hladnije južne i toplije sjeverne vode.

Zapadni vjetrovi pokreću Antarktičku cirkumpolarnu struju jedinu koja obiđe cijelu Zemlju, od zapada prema istoku. Ujedno je najveća oceanska struja. Mjerenja u Drakeovu prolazu od 2007. do 2011. dala su protok od 173 milijuna m³ u sekundi, oko 30 % više od ranije procjene.

Struja izdvaja ledene vode uz kontinent i pomaže održati njegovu hladnoću. Povezuje i Atlantik, Indijski te Tihi ocean i između njih prenosi toplinu, hranjive tvari i ugljikov dioksid. Više doznajte na stranici o Antarktici i klimi Zemlje.

Najuži dio struje prolazi Drakeovim prolazom, oko 800 km između rta Horn i Južnih Shetlandskih otoka. Vjetrovi i valovi tu su često snažni, a prijelaz brodom uglavnom traje dva dana.

Kontinent pod ledom

Prikaz antarktičkog reljefa bez leda s dolinama i planinama skrivenima pod pokrovom.
Prikaz antarktičkog reljefa bez leda s dolinama i planinama skrivenima pod pokrovom.

Bez leda Antarktika bi izgledala sasvim drukčije. Projekt Bedmap3 objedinio je više od 82 milijuna mjerenja. Karta objavljena 2025. prikazuje skrivene planine, duboke doline, ravnice i udoline koje se spuštaju ispod razine mora.

Najdublja točka kopnene podloge na Zemlji nalazi se pod istočnoantarktičkim ledenjakom Denman. Prema kartiranju BedMachine iz 2019., dno tamošnje doline leži oko 3500 m ispod razine mora.

Kad bi led nestao, stijene bi se postupno podigle oslobođene tereta, a dio Zapadne Antarktike pretvorio bi se u otočje. Težina leda sada spušta koru za stotine metara.

Česta pitanja

Koji dijelovi čine Antarktiku?

Veća i viša Istočna Antarktika i manja Zapadna Antarktika s velikim dijelom podloge ispod razine mora. Sa zapadnog dijela prema Južnoj Americi pruža se Antarktički poluotok.

Što dijeli Istočnu i Zapadnu Antarktiku?

Transantarktičko gorje koje se oko 3500 km pruža od Rossova do Weddellova mora.

Koliko je visok Vinson?

Prema mjerenju GPS-om iz 2004. visok je 4892 m. Najviši je vrh antarktičkog kontinenta.

Postoje li aktivni vulkani na Antarktici?

Da. Najpoznatiji je Erebus na Rossovu otoku, visok 3794 m, s jezerom lave u krateru. Aktivan je i vulkan na otoku Deception u Južnim Shetlandskim otocima.

Koliko je Antarktika udaljena od Južne Amerike?

Između rta Horn i vrha Antarktičkog poluotoka ima oko 1000 km. Od rta Horn preko Drakeova prolaza do Južnih Shetlandskih otoka udaljenost je oko 800 km.

Poklapaju li se geografski i magnetski Južni pol?

Ne. Geografski pol stalna je točka Zemljine osi na visoravni. Magnetski se nalazi na moru kraj Adélijine zemlje oko 2900 km dalje i pomiče se nekoliko kilometara godišnje.

Zašto se oznaka Južnog pola premješta?

Pokrov na kojem stoji godišnje se pomakne oko 10 m. Svakog 1. siječnja ekipa postaje Amundsen-Scott postavi novu oznaku na točan položaj pola.

Što je Južni ocean?

Ocean koji okružuje Antarktiku. Uobičajena granica jest 60° južne širine, a mnogi se istraživači služe granicom antarktičke konvergencije, gdje se susreću hladna južna i toplija sjeverna voda.

Što je Antarktička cirkumpolarna struja?

Najveća oceanska struja na Zemlji i jedina koja obilazi cijeli planet. Teče oko Antarktike od zapada prema istoku.

Koji se otoci ubrajaju u Antarktiku?

Među glavnim su skupinama Južni Shetlandski otoci s otokom kralja Georgea i Južni Orkneyski otoci. Uz kontinent leže i Rossov i Aleksandrov otok. Južna Georgija nalazi se sjeverno od 60° i izvan područja Ugovora.

Gdje je najdublja kopnena točka Zemlje?

U dolini pod ledenjakom Denman na Istočnoj Antarktici. Led prekriva stjenovito dno koje se spušta do oko 3500 m ispod razine mora.