
Dubrovačka rozata
U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.
AntarktikaOkusi · Dubrovnik
U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.
Tradicionalno jelo iz mjesta Dubrovnik, Dubrovnik-Neretva
Drugi naziv: Makaruli šporki, Makaruli na krvavo, Makaruli Sv. Vlaha
Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.
Kliknite na sliku za veći prikaz.
Šporki makaruli — Dubrovnik, Hrvatska
Makaruli su deblja cjevasta tjestenina. U dubrovačkom se jelu prelijevaju tamnim umakom od govedine dugo kuhane s lukom, vinom i začinima. Umak oboji tjesteninu pa su prozvani šporkima.
Prema dubrovačkoj turističkoj predaji, bolji komadi mesa nekoć su bili namijenjeni vlasteli. Posljednji tanjuri makarula s umakom odlazili su posluzi od povjerenja. U lonac je išlo meso koje je bilo dostupno, najčešće govedina ili teletina.
Najčešće se pripremaju uoči Feste svetoga Vlaha u veljači. U to se vrijeme u Dubrovniku organiziraju dani šporkih makarula kada ih gradski restorani nude prema starim receptima.
Tradicionalni makaruli rade se rukom. Ovisno o obiteljskom receptu, umak se začinjava klinčićem, cimetom i lovorom te mu se dodaje rajčica. Na tanjuru se često pospe ribanim sirom.
Dubrovnik , Dubrovnik-Neretva
Tradicionalno jelo Feste svetoga Vlaha, dubrovačkog zaštitnika.
Makaruli, govedina ili teletina, luk, crno vino, rajčica, klinčić, cimet, lovor, maslinovo ulje, sol, papar i ribani sir za posipanje.
Tjestenina se prelije mesnim umakom. Meso se, ovisno o kući, poslužuje uz makarule ili zasebno.
Uoči i tijekom Feste svetoga Vlaha u veljači te za poklade i druga dubrovačka slavlja.
Pitanja i odgovori
Ime su dobili po tamnom mesnom umaku koji obavije i oboji tjesteninu.
Najviše uoči i tijekom Feste svetoga Vlaha u veljači, kada ih nudi i više dubrovačkih restorana.
Najčešće govedina ili teletina, koja se polako kuha s lukom, vinom i začinima.
Hrvatske – domaći okusi

U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.

Na Hvaru potražite gregadu od čvrste bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka i peršina. Kuha se u širokoj posudi s maslinovim uljem i bijelim vinom, bez rajčice.

Na Korčuli kušajte lumbliju, okrugli kolač od dizanog tijesta s bademima, orasima, grožđicama, agrumima i začinima. Premazuje se varenikom ili rakijom i posipa šećerom. Nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Hrvatskom zagorju kušajte kuhane ili zapečene štrukle od tankoga vučenog tijesta sa svježim sirom, jajima i vrhnjem. Naziv nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, a umijeće pripreme nematerijalno je kulturno dobro.

Na Krku kušajte šurlice, uske šuplje valjčiće tijesta koje se rukom oblikuje oko pletaće igle. Tradicionalno se poslužuju sa žgvacetom od janjetine ili govedine i ribanim ovčjim sirom.

U Međimurju potražite gibanicu prepoznatljivu po četirima nadjevima između tankih listova tijesta: orasima, maku, svježem siru i ribanim jabukama.

U Osijeku, Slavoniji i Baranji kušajte fiš paprikaš. Za to se ljutkasto jelo riječna riba, najčešće šaran i som, kuha s lukom i obiljem mljevene paprike u kotliću nad drvima.

U Samoboru kušajte kremšnitu s visokim slojem kreme od jaja i tučenih bjelanjaka između listova lisnatog tijesta. Recept potječe iz 1920-ih, a umijeće pripreme proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

U Skradinu se za veća slavlja priprema rižot od teletine i luka. Kuha se satima u bogatom temeljcu, a prema mjesnom običaju muškarci se izmjenjuju miješajući ga velikim drvenim veslom.

U Splitu kušajte pašticadu s njokima ili tjesteninom. Govedina se nadije češnjakom, klinčićima i slaninom, marinira u vinu i octu te satima kuha u tamnom umaku sa suhim šljivama i prošekom.

U Poljicima između Splita i Omiša kušajte soparnik od beskvasnog tijesta s blitvom i lukom. Peče se na vrućem kominu pod žeravicom te premazuje maslinovim uljem i češnjakom. Ima europsku oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Starom Gradu na Hvaru kušajte paprenjok od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom. Spominje se u spjevu iz 1556., a umijeće izrade zaštićeno je kulturno dobro.

U Stonu na Pelješcu kušajte tortu u kojoj se ispod tankog tijesta skrivaju kuhani makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini. Tradicionalno se peče za Božić i Uskrs.

U Zadru kušajte maraskino, bezbojni slatki liker od višnje maraske s aromom badema. Predaja ga povezuje sa zadarskim dominikancima iz 16. stoljeća. Njegova proizvodnja i izvoz više su od dva stoljeća bili važni za grad.

U Istri kušajte supu od ugrijanog crnog vina, najčešće terana, s maslinovim uljem, šećerom, paprom i prepečenim kruhom. Dijeljenje keramičke bukalete za stolom dio je zaštićene hrvatske kulturne baštine.
Istražite još