
Dubrovačka rozata
U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.
AntarktikaOkusi · Osijek
U Osijeku, Slavoniji i Baranji kušajte fiš paprikaš. Za to se ljutkasto jelo riječna riba, najčešće šaran i som, kuha s lukom i obiljem mljevene paprike u kotliću nad drvima.
Tradicionalno jelo iz mjesta Osijek, Osijek-Baranja
Drugi naziv: Fiš-paprikaš, Fišpaprikaš, Riblji paprikaš
Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.
Kliknite na sliku za veći prikaz.
Fiš paprikaš — Osijek, Hrvatska
Fiš paprikašu jarko crvenu boju daju slatka i ljuta mljevena paprika. Riječna riba kuha se s lukom u kotliću nad drvima, kratko i na jakoj vatri. Ime fiš dolazi od njemačke riječi Fisch.
U Osijeku se koriste riba iz Drave i Dunava te iz slavonskih jezera, osobito šaran i som. Koliko je fiš omiljen govori izreka da riba pliva više puta: najprije u rijeci, zatim u kotliću i naposljetku u vinu.
Na Veliki petak Grad Osijek organizira podjelu fiša koji u velikim kotlovima kuhaju slavonski i baranjski majstori. Na fišijadama se okupljaju kuhari iz cijeloga kraja, svaki sa svojom mjerom soli i ljute paprike.
Uz vrući fiš obično stižu široki domaći rezanci i kruh. Dobro ga prate vina iz obližnjih vinogorja Baranje, Erduta i Đakova.
Osijek , Osijek-Baranja
Osječki specijalitet od riječne ribe iz slavonske i baranjske tradicije.
Šaran, som ili druga riječna riba, luk, slatka i ljuta mljevena paprika, sol i voda. Ovisno o kuharu, dodaje se malo vina ili koncentrata rajčice.
Najbolji je vruć, u dubokom tanjuru sa širokim domaćim rezancima i kruhom za umakanje.
Priprema se na Veliki petak i druge nemrsne dane te na proslavama na otvorenom i fišijadama tijekom godine.
Pitanja i odgovori
Ljuto jelo od riječne ribe, luka i obilja mljevene paprike kuha se u kotliću nad vatrom. Među mjestima gdje ga vrijedi kušati ističe se Osijek.
Koristi se riba iz Drave, Dunava i okolnih jezera. U Osijeku su najčešći šaran i som.
Obično je dosta ljut zbog mljevene ljute paprike, ali svaki kuhar prilagođava količinu svome ukusu.
Hrvatske – domaći okusi

U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.

U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.

Na Hvaru potražite gregadu od čvrste bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka i peršina. Kuha se u širokoj posudi s maslinovim uljem i bijelim vinom, bez rajčice.

Na Korčuli kušajte lumbliju, okrugli kolač od dizanog tijesta s bademima, orasima, grožđicama, agrumima i začinima. Premazuje se varenikom ili rakijom i posipa šećerom. Nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Hrvatskom zagorju kušajte kuhane ili zapečene štrukle od tankoga vučenog tijesta sa svježim sirom, jajima i vrhnjem. Naziv nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, a umijeće pripreme nematerijalno je kulturno dobro.

Na Krku kušajte šurlice, uske šuplje valjčiće tijesta koje se rukom oblikuje oko pletaće igle. Tradicionalno se poslužuju sa žgvacetom od janjetine ili govedine i ribanim ovčjim sirom.

U Međimurju potražite gibanicu prepoznatljivu po četirima nadjevima između tankih listova tijesta: orasima, maku, svježem siru i ribanim jabukama.

U Samoboru kušajte kremšnitu s visokim slojem kreme od jaja i tučenih bjelanjaka između listova lisnatog tijesta. Recept potječe iz 1920-ih, a umijeće pripreme proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

U Skradinu se za veća slavlja priprema rižot od teletine i luka. Kuha se satima u bogatom temeljcu, a prema mjesnom običaju muškarci se izmjenjuju miješajući ga velikim drvenim veslom.

U Splitu kušajte pašticadu s njokima ili tjesteninom. Govedina se nadije češnjakom, klinčićima i slaninom, marinira u vinu i octu te satima kuha u tamnom umaku sa suhim šljivama i prošekom.

U Poljicima između Splita i Omiša kušajte soparnik od beskvasnog tijesta s blitvom i lukom. Peče se na vrućem kominu pod žeravicom te premazuje maslinovim uljem i češnjakom. Ima europsku oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Starom Gradu na Hvaru kušajte paprenjok od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom. Spominje se u spjevu iz 1556., a umijeće izrade zaštićeno je kulturno dobro.

U Stonu na Pelješcu kušajte tortu u kojoj se ispod tankog tijesta skrivaju kuhani makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini. Tradicionalno se peče za Božić i Uskrs.

U Zadru kušajte maraskino, bezbojni slatki liker od višnje maraske s aromom badema. Predaja ga povezuje sa zadarskim dominikancima iz 16. stoljeća. Njegova proizvodnja i izvoz više su od dva stoljeća bili važni za grad.

U Istri kušajte supu od ugrijanog crnog vina, najčešće terana, s maslinovim uljem, šećerom, paprom i prepečenim kruhom. Dijeljenje keramičke bukalete za stolom dio je zaštićene hrvatske kulturne baštine.
Istražite još