
Dubrovačka rozata
U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.
AntarktikaOkusi · Hvar
Na Hvaru potražite gregadu od čvrste bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka i peršina. Kuha se u širokoj posudi s maslinovim uljem i bijelim vinom, bez rajčice.
Tradicionalno jelo iz mjesta Hvar, Split-Dalmácia
Drugi naziv: Gregada
Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.
Kliknite na sliku za veći prikaz.
Hvarska gregada — Hvar, Hrvatska
Hvarska gregada razlikuje se od brudeta po tome što se priprema bez umaka od rajčice. U široku posudu slažu se riba, krumpir, luk, češnjak i peršin, uz maslinovo ulje, vodu i bijelo vino.
Prema receptu koji prenosi hvarska turistička zajednica, čvrsta bijela riba očisti se i izreže na veće komade. Složi se preko ploški krumpira i luka, začini te zalije uljem i vodom tek toliko da sve bude pokriveno. Kuha se polako dok krumpir ne omekša.
Gregada potječe iz ribarskih kuća i s brodova, gdje se kuhalo od onoga što je bilo pri ruci. Ubraja se među najstarije dalmatinske načine pripreme ribe. Da meso ostane u komadu, tijekom kuhanja lagano protresite posudu.
Gregada se iznosi pred goste u posudi u kojoj se kuhala ili na pladnju, s gustim sokom od krumpira i maslinova ulja. Uz nju zatražite komad kruha za umakanje.
Hvar , Split-Dalmácia
Otočni riblji specijalitet koji možete kušati u gradu Hvaru.
Čvrsta bijela riba, krumpir, luk, češnjak, peršin, maslinovo ulje, bijelo vino, voda, sol i papar.
Poslužuje se vruća u posudi ili na pladnju. Gusti sok najbolje je pokupiti komadom kruha.
Riblji ručak ili večera tijekom cijele godine, prema dnevnom ulovu.
Pitanja i odgovori
Hvarsko riblje jelo od bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka, peršina, maslinova ulja i bijelog vina. Priprema se bez rajčice.
Gregadi gustoću i okus daju krumpir, maslinovo ulje i bijelo vino. U brudet, uobičajen i u drugim dijelovima primorja, dodaje se rajčica.
Kako se riba ne bi raspala. Umjesto miješanja žlicom, posuda se tradicionalno lagano protrese.
Hrvatske – domaći okusi

U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.

U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.

Na Korčuli kušajte lumbliju, okrugli kolač od dizanog tijesta s bademima, orasima, grožđicama, agrumima i začinima. Premazuje se varenikom ili rakijom i posipa šećerom. Nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Hrvatskom zagorju kušajte kuhane ili zapečene štrukle od tankoga vučenog tijesta sa svježim sirom, jajima i vrhnjem. Naziv nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, a umijeće pripreme nematerijalno je kulturno dobro.

Na Krku kušajte šurlice, uske šuplje valjčiće tijesta koje se rukom oblikuje oko pletaće igle. Tradicionalno se poslužuju sa žgvacetom od janjetine ili govedine i ribanim ovčjim sirom.

U Međimurju potražite gibanicu prepoznatljivu po četirima nadjevima između tankih listova tijesta: orasima, maku, svježem siru i ribanim jabukama.

U Osijeku, Slavoniji i Baranji kušajte fiš paprikaš. Za to se ljutkasto jelo riječna riba, najčešće šaran i som, kuha s lukom i obiljem mljevene paprike u kotliću nad drvima.

U Samoboru kušajte kremšnitu s visokim slojem kreme od jaja i tučenih bjelanjaka između listova lisnatog tijesta. Recept potječe iz 1920-ih, a umijeće pripreme proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

U Skradinu se za veća slavlja priprema rižot od teletine i luka. Kuha se satima u bogatom temeljcu, a prema mjesnom običaju muškarci se izmjenjuju miješajući ga velikim drvenim veslom.

U Splitu kušajte pašticadu s njokima ili tjesteninom. Govedina se nadije češnjakom, klinčićima i slaninom, marinira u vinu i octu te satima kuha u tamnom umaku sa suhim šljivama i prošekom.

U Poljicima između Splita i Omiša kušajte soparnik od beskvasnog tijesta s blitvom i lukom. Peče se na vrućem kominu pod žeravicom te premazuje maslinovim uljem i češnjakom. Ima europsku oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Starom Gradu na Hvaru kušajte paprenjok od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom. Spominje se u spjevu iz 1556., a umijeće izrade zaštićeno je kulturno dobro.

U Stonu na Pelješcu kušajte tortu u kojoj se ispod tankog tijesta skrivaju kuhani makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini. Tradicionalno se peče za Božić i Uskrs.

U Zadru kušajte maraskino, bezbojni slatki liker od višnje maraske s aromom badema. Predaja ga povezuje sa zadarskim dominikancima iz 16. stoljeća. Njegova proizvodnja i izvoz više su od dva stoljeća bili važni za grad.

U Istri kušajte supu od ugrijanog crnog vina, najčešće terana, s maslinovim uljem, šećerom, paprom i prepečenim kruhom. Dijeljenje keramičke bukalete za stolom dio je zaštićene hrvatske kulturne baštine.
Istražite još