
Šporki makaruli
U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.
AntarktikaOkusi · Dubrovnik
U Dubrovniku kušajte rozatu, kremu od jaja, mlijeka i šećera koja se kuha u vodenoj kupelji u kalupu obloženom karamelom. Prepoznatljivu aromu daje joj rozalin, dubrovački liker od ruža.
Tradicionalna slastica iz mjesta Dubrovnik, Dubrovnik-Neretva
Drugi naziv: Rozata, Rožata, Dubrovačka rožata
Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.
Kliknite na sliku za veći prikaz.
Dubrovačka rozata — Dubrovnik, Hrvatska
Za dubrovačku rozatu krema od jaja, mlijeka i šećera ulije se u karameliziran kalup, kuha u vodenoj kupelji i potom preokrene na tanjur. Sličnih slastica ima diljem Sredozemlja, ali dubrovačku prepoznajete po mirisu ruže.
Jadranka Ničetić, autorica opsežne knjige o dubrovačkoj kuhinji, upravo u likeru od ruža vidi posebnost rozate i podrijetlo njezina imena. Rozalin se spravljao kod kuće kao i drugi domaći likeri od voća i cvijeća.
Na radionicama dubrovačkoga gastronomskog festivala rozata se priprema uz druge stare gradske slastice. Ničetić bilježi da se posluživala na plitkim, malo udubljenim tanjurima kako bi se na njima zadržao karamel koji poteče pri okretanju kalupa.
Danas ćete pronaći i rozatu s vanilijom ili limunovom koricom. Želite li kušati tradicionalnu inačicu, potražite onu s rozalinom.
Dubrovnik , Dubrovnik-Neretva
Dubrovačka slastica s mirisom domaćeg likera od ruža.
Jaja, mlijeko, šećer, rozalin i karamel od šećera. U nekim se receptima dodaje i limunova korica.
Poslužuje se hladna, preokrenuta iz kalupa, s karamelom na vrhu. Plitak tanjur zadržava preljev.
U Dubrovniku se priprema za obiteljske i svečane ručkove.
Pitanja i odgovori
Hladna krema od jaja, mlijeka i šećera, s likerom od ruža i karamelom koji se prelije preko nje kad je okrenete iz kalupa.
Po likeru od ruža koji joj daje miris i razlikuje dubrovačku rozatu od sličnih sredozemnih slastica.
Osnovni su sastojci slični, ali se jajima, mlijeku, šećeru i karamelu u tradicionalnoj rozati pridružuje liker od ruža.
Hrvatske – domaći okusi

U Dubrovniku se o Festi svetoga Vlaha poslužuju šporki makaruli, deblja cjevasta tjestenina s tamnim umakom od polako kuhane govedine, vina i začina.

Na Hvaru potražite gregadu od čvrste bijele ribe, krumpira, luka, češnjaka i peršina. Kuha se u širokoj posudi s maslinovim uljem i bijelim vinom, bez rajčice.

Na Korčuli kušajte lumbliju, okrugli kolač od dizanog tijesta s bademima, orasima, grožđicama, agrumima i začinima. Premazuje se varenikom ili rakijom i posipa šećerom. Nosi europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Hrvatskom zagorju kušajte kuhane ili zapečene štrukle od tankoga vučenog tijesta sa svježim sirom, jajima i vrhnjem. Naziv nosi europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, a umijeće pripreme nematerijalno je kulturno dobro.

Na Krku kušajte šurlice, uske šuplje valjčiće tijesta koje se rukom oblikuje oko pletaće igle. Tradicionalno se poslužuju sa žgvacetom od janjetine ili govedine i ribanim ovčjim sirom.

U Međimurju potražite gibanicu prepoznatljivu po četirima nadjevima između tankih listova tijesta: orasima, maku, svježem siru i ribanim jabukama.

U Osijeku, Slavoniji i Baranji kušajte fiš paprikaš. Za to se ljutkasto jelo riječna riba, najčešće šaran i som, kuha s lukom i obiljem mljevene paprike u kotliću nad drvima.

U Samoboru kušajte kremšnitu s visokim slojem kreme od jaja i tučenih bjelanjaka između listova lisnatog tijesta. Recept potječe iz 1920-ih, a umijeće pripreme proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

U Skradinu se za veća slavlja priprema rižot od teletine i luka. Kuha se satima u bogatom temeljcu, a prema mjesnom običaju muškarci se izmjenjuju miješajući ga velikim drvenim veslom.

U Splitu kušajte pašticadu s njokima ili tjesteninom. Govedina se nadije češnjakom, klinčićima i slaninom, marinira u vinu i octu te satima kuha u tamnom umaku sa suhim šljivama i prošekom.

U Poljicima između Splita i Omiša kušajte soparnik od beskvasnog tijesta s blitvom i lukom. Peče se na vrućem kominu pod žeravicom te premazuje maslinovim uljem i češnjakom. Ima europsku oznaku zemljopisnog podrijetla.

U Starom Gradu na Hvaru kušajte paprenjok od meda, maslinova ulja, prošeka i začina. Oblikuje se u različite likove i ukrašava šećerom. Spominje se u spjevu iz 1556., a umijeće izrade zaštićeno je kulturno dobro.

U Stonu na Pelješcu kušajte tortu u kojoj se ispod tankog tijesta skrivaju kuhani makaruli, orasi, bademi, šećer, čokolada i začini. Tradicionalno se peče za Božić i Uskrs.

U Zadru kušajte maraskino, bezbojni slatki liker od višnje maraske s aromom badema. Predaja ga povezuje sa zadarskim dominikancima iz 16. stoljeća. Njegova proizvodnja i izvoz više su od dva stoljeća bili važni za grad.

U Istri kušajte supu od ugrijanog crnog vina, najčešće terana, s maslinovim uljem, šećerom, paprom i prepečenim kruhom. Dijeljenje keramičke bukalete za stolom dio je zaštićene hrvatske kulturne baštine.
Istražite još