Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.

Dostupno na Google Playu

Zemlja i turizam

Karta Mjeseca

Okrenite Mjesec prstom i pronađite mjesta slijetanja ljudi i sondi, velika mora ohlađene lave i stranu koja je okrenuta od Zemlje.

Podijelite WhatsApp

Zakrenite Mjesec prstom ili mišem

Dodirnite obojenu točku za prikaz misije koja je ondje sletjela.

Promjer Mjeseca je 3474 km, nešto više od četvrtine Zemljina promjera. Prema nama je uvijek okrenut istom stranom.
Perigej (najmanja udaljenost)356 000 km
Prosjek384 000 km
Apogej (najveća udaljenost)406 000 km

NASASovjetski SavezKinaIndijaJapanPrivatne tvrtke

Slika Mjeseca: CGI Moon Kit, NASA/Goddard (podaci LRO-a), javno dobro. Podatke o slijetanju dale su agencije NASA, CNSA, ISRO i JAXA te tvrtke koje su vodile misije. Osvjetljenje globusa služi za prikaz oblika i ne odgovara današnjem nebu.

Udaljenost između Zemlje i Mjeseca

Mjesec je od Zemlje u prosjeku udaljen oko 384.000 kilometara.
Mjesec je od Zemlje u prosjeku udaljen oko 384.000 kilometara.

Mjesečeva je putanja eliptična pa se udaljenost mijenja tijekom mjeseca. U najbližem položaju, perigeju, može se približiti na oko 356.000 kilometara. U najudaljenijem, apogeju, može dosegnuti oko 406.000 kilometara. Prosjek je 384.400 kilometara.

Kad se pun Mjesec podudari s blizinom perigeja, prividni mu promjer može biti do 14 posto veći, a sjaj do 30 posto jači nego u apogeju. Ta se pojava popularno naziva supermjesec.

Svjetlosti do Zemlje treba nešto više od sekunde. Zrakoplovu bi pri 900 km/h teoretski trebalo oko 18 dana, a Apollo 11 putovao je približno tri dana. Mjesec se u prosjeku udaljava od Zemlje oko 3,8 centimetara godišnje.

Mjesec u brojkama

Pun Mjesec uz obzor izgleda veći zbog optičke varke.
Pun Mjesec uz obzor izgleda veći zbog optičke varke.

Promjer Mjeseca iznosi 3.474 kilometra, malo više od četvrtine Zemljina promjera. Gravitacija je ondje oko šest puta slabija. Osoba mase 70 kilograma zadržala bi istu masu, a njezina bi težina odgovarala težini oko 12 kilograma na Zemlji.

Mjesečev Sunčev dan traje 29,5 zemaljskih dana, s približno dva tjedna svjetlosti i dva tjedna tame na većem dijelu površine. Bez guste zaštitne atmosfere temperatura na osunčanom tlu može prijeći 120 °C, a noću pasti ispod −130 °C.

Nema vjetra ni kiše koji bi izbrisali tragove pa su otisci astronautskih čizama još na površini.

Mjesečeva mora, krateri i dalja strana

Mjesečeva mora tamne su ravnice drevne lave.
Mjesečeva mora tamne su ravnice drevne lave.

Mjesečeva mora tamne su mrlje vidljive golim okom. To su ravnice lave koja se ohladila prije više milijardi godina. Krateri su nastali udarima svemirskih tijela, a Tycho sa svijetlim zrakama oko njega vidljiv je i dalekozorom.

Mjesec se jednom okrene oko osi u istom vremenu u kojem obiđe Zemlju pa nam stalno pokazuje približno istu stranu. Dalju stranu prvi je put 1959. fotografirala sovjetska sonda Luna 3. Na njoj ima manje mora i mnogo više kratera.

Kineska sonda Chang’e 4 prva je meko sletjela na dalju stranu Mjeseca 2019., a Chang’e 6 donijela je 2024. prve uzorke tla s te strane.

Misije koje su dosegnule površinu

Od 1969. do 1972. na Mjesecu je hodalo dvanaest astronauta.
Od 1969. do 1972. na Mjesecu je hodalo dvanaest astronauta.

Sovjetska Luna 2 prvi je ljudski objekt koji je 1959. dosegnuo Mjesec. Luna 9 prva je meko sletjela, 1966. Od 1969. do 1972. šest misija Apollo dovelo je 12 astronauta na površinu, počevši od Apolla 11.

Nakon višedesetljetnog prekida mekih slijetanja kineska je sonda Chang’e 3 stigla na Mjesec 2013. Indijska misija Chandrayaan-3 prva je 2023. sletjela blizu južnog pola. Godine 2024. sletjeli su japanski SLIM i Odysseus, prva letjelica privatne tvrtke koja je meko sletjela na Mjesec.

U travnju 2026. četiri su astronauta u misiji Artemis II obletjela Mjesec, prvi put s ljudskom posadom od 1972. Let je dio priprema za povratak ljudi na površinu.

Mjesec sa sjeverne i južne polutke

Mjesec sa sjeverne i južne polutke

Prijeđete li s jedne Zemljine polutke na drugu, poznati lik na Mjesecu može djelovati obrnut. Mora i krateri na jugu izgledaju zakrenuto u odnosu na pogled iz Hrvatske. S njima se zakreću i likovi koje ljudi prepoznaju u mrljama, primjerice zec u istočnoazijskim predajama.

Blizu ekvatora srp često izgleda gotovo vodoravno, poput čamca, dok ga na višim širinama obično vidimo uspravnije. Sa svih mjesta ipak gledamo istu bližu stranu Mjeseca.

Kako promatrati Mjesec na putovanju

Već dalekozor ili mali teleskop otkriva Mjesečeve kratere.
Već dalekozor ili mali teleskop otkriva Mjesečeve kratere.

Mora možete razaznati golim okom, a kratere običnim dalekozorom. Za reljef birajte dane blizu prve ili zadnje četvrti. Uz granicu svjetla i tame krateri bacaju duge sjene. Pun je Mjesec lijep prizor, ali reljef tada izgleda ravnije.

Mjesta s tamnim nebom daleko od gradskih svjetala dobra su za promatranje Mjeseca, a za tamnijih noći i zvijezda te Mliječne staze.

Mjesec se vidi svakog mjeseca kada je nebo dovoljno vedro. Mijena određuje koje ćete oblike razaznati. Oko uštapa sjaj ublažava obrise kratera, a oko prve i zadnje četvrti njihove se sjene bolje ističu.

Gdje to vidjeti na putovanju

Mjesta u vodiču povezana s ovom temom. Dodirnite mjesto za otvaranje njegove stranice.

Tamno nebo za promatranje Mjeseca i zvijezda

San Pedro de Atacama
Čile

San Pedro de Atacama

Salar de Uyuni
Bolivija

Salar de Uyuni

Alto Paraíso de Goiás
Brazil

Alto Paraíso de Goiás

Jalapão
Brazil

Jalapão

Tekapo
Novi Zeland

Tekapo

Tenerife
Španjolska

Tenerife

Céu escuro do Atacama
San Pedro de Atacama, Čile

Céu escuro do Atacama

Céu escuro de Tekapo
Tekapo, Novi Zeland

Céu escuro de Tekapo

Céu escuro do Vale do Elqui
Vicuña, Čile

Céu escuro do Vale do Elqui

Upoznajte povijest svemirske utrke

Kennedy Space Center Visitor Complex
Titusville, Sjedinjene Američke Države

Kennedy Space Center Visitor Complex

Houston
Sjedinjene Američke Države

Houston

Česta pitanja

Kolika je udaljenost od Zemlje do Mjeseca?

U prosjeku 384.400 kilometara. Zbog eliptične putanje Mjesec se može približiti na oko 356.000 kilometara u perigeju ili udaljiti na oko 406.000 u apogeju.

Što su perigej i apogej?

Perigej je točka putanje najbliža Zemlji, a apogej najudaljenija. Od jednog prolaska kroz perigej do sljedećeg prođe oko 27,5 dana.

Što je supermjesec?

Popularan je to naziv za pun Mjesec blizu perigeja. U usporedbi s punim Mjesecom u apogeju prividni mu promjer može biti do 14 posto veći, a sjaj do 30 posto jači.

Zašto uvijek vidimo istu stranu Mjeseca?

Za okret oko vlastite osi Mjesecu treba jednako vremena kao za obilazak Zemlje. Zato nam je stalno okrenuta gotovo ista polovica.

Koliko je ljudi dosad hodalo Mjesecom?

Dvanaest američkih astronauta u šest misija Apollo od 1969. do 1972. Prvi su na površinu izišli Neil Armstrong i Buzz Aldrin u misiji Apollo 11.

Gdje je sletio Apollo 11?

U More tišine, tamnu ravnicu na strani Mjeseca okrenutoj Zemlji, 20. srpnja 1969.

Koliko traje put do Mjeseca?

Misijama Apollo trebalo je oko tri dana. Svjetlost prijeđe put za nešto više od sekunde, a zamišljenom zrakoplovu pri 900 km/h trebalo bi oko 18 dana.

Udaljava li se Mjesec od Zemlje?

Da, prosječno oko 3,8 centimetara na godinu. Udaljenost se mjeri laserskim impulsima koji se odbijaju od reflektora postavljenih tijekom američkih i sovjetskih misija.

Kolika bi bila moja težina na Mjesecu?

Približno šestina težine na Zemlji. Ako imate masu od 70 kilograma, obična vaga baždarena za Zemlju na Mjesecu bi pokazala oko 12 kilograma. Vaša bi masa ostala ista.