Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.

Dostupno na Google Playu

Zemlja i turizam

Sunčev sustav

Gdje su danas planeti, koliki su na istom mjerilu i što se nalazi dalje od njih? Istražite asteroidni pojas, Pluton i put sondi Voyager prema Oortovu oblaku.

Podijelite WhatsApp

Gdje su danas planeti

Današnji položaji prikazani su odozgo. Udaljenosti su sažete kako bi stale na zaslon. Do Jupitera ima pet puta više od Sunca nego do Zemlje.

Veličine planeta u istom mjerilu

Sva su tijela prikazana u istom mjerilu. Lijevo se vidi tek rub Sunca u koje bi stalo oko 1,3 milijuna Zemalja. Dodirnite neko od tijela za prikaz podataka.

Od Sunca do Oortova oblaka

Svaka sljedeća oznaka predstavlja deset puta veću udaljenost. Tako na istom zaslonu možete vidjeti i Zemlju i Oortov oblak. Astronomska jedinica približno je jednaka udaljenosti Zemlje od Sunca. Dodirnite pojedinu točku.

Vaš uređaj računa položaje prema srednjim elementima orbita JPL-a (E. M. Standish). Brojčani podaci o planetima zaokruženi su prema NASA-inim tablicama Planetary Fact Sheet. Podaci o sondama Voyager potječu od NASA-e i JPL-a.

Sunce i osam planeta

Osam planeta od Merkura do Neptuna, bez zajedničkog mjerila.
Osam planeta od Merkura do Neptuna, bez zajedničkog mjerila.

Sunce čini oko 99,8 posto ukupne mase Sunčeva sustava. Planeti, mjeseci, asteroidi i kometi dijele preostalih 0,2 posto. Sunčevoj svjetlosti do Zemlje treba oko osam minuta i dvadeset sekundi.

Četiri unutarnja planeta, Merkur, Venera, Zemlja i Mars, mala su i stjenovita. Vanjski su divovi Jupiter i Saturn, građeni ponajviše od plinova, te ledeni divovi Uran i Neptun. Svi kruže oko Sunca u istom smjeru i gotovo u istoj ravnini jer su nastali iz zajedničkog diska plina i prašine prije oko 4,6 milijardi godina.

Asteroidni pojas

Mars, crveni planet, nalazi se s unutarnje strane asteroidnog pojasa koji se proteže prema Jupiteru.
Mars, crveni planet, nalazi se s unutarnje strane asteroidnog pojasa koji se proteže prema Jupiteru.

Između Marsa i Jupitera prostire se asteroidni pojas s milijunima ostataka iz vremena nastanka planeta. Jupiterova je gravitacija otežala njihovo spajanje u veći planet.

Asteroidni je pojas pretežno prazan prostor. Ukupna masa tijela u njemu manja je od pet posto Mjesečeve mase, a česte su međusobne udaljenosti veće od milijun kilometara. Sonde ga zato obično prelaze bez zaobilaženja asteroida. Najveće je tijelo patuljasti planet Ceres, promjera oko 940 kilometara.

Je li Jupiter Zemljin zaštitnik?

Malim teleskopom možete vidjeti Jupiter i njegova četiri najveća mjeseca.
Malim teleskopom možete vidjeti Jupiter i njegova četiri najveća mjeseca.

Masa Jupitera više je nego dvostruko veća od mase svih ostalih planeta zajedno. Njegova gravitacija skreće putanje kometa i asteroida. Neke izbacuje iz Sunčeva sustava, a drugi padaju na Jupiter. Dijelovi kometa Shoemaker–Levy 9 pogodili su ga 1994. i ostavili mrlje veće od Zemlje.

Zato se Jupiter često naziva zaštitnikom Zemlje. No ista gravitacija neka tijela može usmjeriti i prema nama. Astronomi još istražuju ukupan učinak tih promjena putanja.

Iza Neptuna, Kuiperov pojas i Pluton

Svijetlo područje u obliku srca na Plutonu snimila je sonda New Horizons 2015.
Svijetlo područje u obliku srca na Plutonu snimila je sonda New Horizons 2015.

Iza Neptuna počinje Kuiperov pojas ledenih tijela, udaljen približno 30 do 50 udaljenosti Zemlje od Sunca. Ondje se nalazi Pluton, otkriven 1930. u zvjezdarnici Lowell u američkom Flagstaffu.

Međunarodna astronomska unija 2006. odredila je da planet mora gravitacijski dominirati okolinom svoje putanje. Pluton tu okolinu dijeli s brojnim drugim tijelima pa je svrstan među patuljaste planete. Sonda New Horizons proletjela je kraj njega 2015. i snimila svijetlo područje u obliku srca s ledenom ravnicom.

Oortov oblak i sonde Voyager

Zvijezde padalice vidimo kada u atmosferu ulete sitna zrnca kakva iza sebe ostavljaju kometi iz Kuiperova pojasa i Oortova oblaka.
Zvijezde padalice vidimo kada u atmosferu ulete sitna zrnca kakva iza sebe ostavljaju kometi iz Kuiperova pojasa i Oortova oblaka.

Daleko iza Plutona Sunčev sustav okružuje Oortov oblak, golema kuglasta ljuska ledenih tijela udaljena od Sunca otprilike tisuću do sto tisuća puta više od Zemlje. Nitko ga još nije izravno vidio. Na njegovo postojanje upućuju putanje kometa koji se vraćaju tek nakon više tisuća godina.

Sonde Voyager 1 i Voyager 2, lansirane 1977., prešle su granicu utjecaja Sunčeva vjetra i sada putuju međuzvjezdanim prostorom. Voyager 1 dosegnuo je 18. studenoga 2026. udaljenost od jednog svjetlosnog dana od Zemlje. Radiosignalu do njega trebaju 24 sata. Do unutarnjeg ruba Oortova oblaka putovao bi još oko 300 godina, a za prolazak kroz oblak trebalo bi mu oko 30 000 godina.

Kamo usmjeriti pogled

Kamo usmjeriti pogled

Sunce se tijekom godine prividno kreće po ekliptici. Mjesec i planeti drže se blizu te crte jer njihove putanje leže u približno istoj ravnini. U Hrvatskoj, kao i drugdje sjeverno od sjeverne obratnice, najvišu točku svoje dnevne putanje dosežu na južnoj strani neba. U Buenos Airesu ili Sydneyju gledali biste prema sjeveru. Između obratnica putanja može prolaziti gotovo iznad glave.

Visina se mijenja i s godišnjim dobima. Zimi je u Hrvatskoj Sunce nisko, dok se pun Mjesec i planeti vidljivi cijele noći uspinju visoko. Ljeti je obratno.

Sunčev sustav na putovanju

Venera i Jupiter najsjajniji su planeti na našem nebu. Oba se vide golim okom.
Venera i Jupiter najsjajniji su planeti na našem nebu. Oba se vide golim okom.

Pet planeta možete vidjeti golim okom: Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn. Venera je nakon Mjeseca najsjajnije tijelo noćnog neba. Prije zore zovemo je Danica, a nakon zalaska Sunca Večernjača. Već manjim teleskopom možete razaznati Saturnove prstene i četiri najveća Jupiterova mjeseca.

Najbolje se vidi pod tamnim i vedrim nebom, na suhom zraku daleko od gradskih svjetala. U čileanskoj dolini Elqui i pustinji Atacami postoje zvjezdarnice otvorene za posjetitelje. Na Havajima se možete uspeti na Mauna Keu, gdje se nalaze neki od najvećih svjetskih teleskopa.

Ovisi i o vremenu. Zvjezdarnica može otkazati promatranje zbog naoblake, a što ćete vidjeti kroz teleskop ovisi o dobu godine i Mjesečevoj mijeni.

Gdje to vidjeti na putovanju

Mjesta u vodiču povezana s ovom temom. Dodirnite mjesto za otvaranje njegove stranice.

Zvjezdarnice koje možete posjetiti

Observatorio Cerro Mamalluca
Vicuña, Čile

Observatorio Cerro Mamalluca

Observatorio del Pangue
Vicuña, Čile

Observatorio del Pangue

Mauna Kea
Hilo, Sjedinjene Američke Države

Mauna Kea

Lowell Observatory
Flagstaff, Sjedinjene Američke Države

Lowell Observatory

Royal Observatory Greenwich
London, Ujedinjeno Kraljevstvo

Royal Observatory Greenwich

Observatório do Pico dos Dias
Brazópolis, Brazil

Observatório do Pico dos Dias

Muzeji i svemirski centri

Kennedy Space Center Visitor Complex
Titusville, Sjedinjene Američke Države

Kennedy Space Center Visitor Complex

Space Center Houston
Houston, Sjedinjene Američke Države

Space Center Houston

Museu Nacional do Ar e do Espaço
Washington, D.C., Sjedinjene Američke Države

Museu Nacional do Ar e do Espaço

Cité de l'espace
Toulouse, Francuska

Cité de l'espace

Tamno nebo za promatranje planeta

Vale do Elqui
Čile

Vale do Elqui

San Pedro de Atacama
Čile

San Pedro de Atacama

Alto Paraíso de Goiás
Brazil

Alto Paraíso de Goiás

Tekapo
Novi Zeland

Tekapo

Ilha do Havaí (Big Island)
Sjedinjene Američke Države

Ilha do Havaí (Big Island)

Céu escuro do Atacama
San Pedro de Atacama, Čile

Céu escuro do Atacama

Céu escuro de Tekapo
Tekapo, Novi Zeland

Céu escuro de Tekapo

Céu escuro do Vale do Elqui
Vicuña, Čile

Céu escuro do Vale do Elqui

Česta pitanja

Koliko planeta ima Sunčev sustav?

Osam: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Pluton se od 2006. ubraja u patuljaste planete.

Zašto Pluton više ne ubrajamo među planete?

Međunarodna astronomska unija 2006. u definiciju planeta uvrstila je uvjet da planet gravitacijski prevladava u okolini svoje putanje. Pluton taj prostor dijeli s brojnim drugim tijelima Kuiperova pojasa pa je svrstan među patuljaste planete.

Što je asteroidni pojas?

To je područje između Marsa i Jupitera s milijunima kamenih tijela preostalih nakon nastanka planeta. Zajedno imaju manje od pet posto Mjesečeve mase.

Štiti li Jupiter Zemlju?

Djelomično. Njegova gravitacija skreće putanje mnogih kometa i asteroida, ali neka tijela može usmjeriti i prema Zemlji. Astronomi još istražuju koji učinak prevladava.

Koji je najveći planet Sunčeva sustava?

Jupiter. Promjer na ekvatoru iznosi mu oko 143 000 kilometara, a u njega bi po obujmu stalo više od 1300 Zemalja.

Što je Oortov oblak?

To je golema kuglasta ljuska ledenih tijela koja okružuje Sunčev sustav daleko iza Plutona. Iz nje dolaze dugoperiodični kometi. Sam oblak još nije izravno opažen.

Koliko Sunčevoj svjetlosti treba do Zemlje?

Oko osam minuta i dvadeset sekundi. Do Neptuna putuje nešto više od četiri sata.

Koje planete možemo vidjeti golim okom?

Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn. Venera je najsjajnija. Jupiter i Saturn također je lako uočiti kada su noću visoko iznad obzora.