Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.

Dostupno na Google Playu

Zemlja i turizam

Godišnja doba i ponoćno sunce

Zašto se izmjenjuju godišnja doba, kako se duljina dana mijenja s geografskom širinom i gdje Sunce ljeti ne zalazi, a zimi ne izlazi?

Podijelite WhatsApp

Nagib Zemljine osi tijekom godine

Zemljina je os nagnuta za 23,4° i usmjerena u istom smjeru u svemiru. Tijekom godine Suncu je više okrenuta čas sjeverna, čas južna polutka.

    Koliko traje dan tijekom godine

    Odabrana zemljopisna širinaNa ekvatoru oko 12 sati tijekom cijele godine

    Ponoćno sunce i polarna noć na odredištima

      Datumi vrijede za ravan teren kad je cijeli Sunčev disk iznad ili ispod obzora. Planine i sumrak mijenjaju prizor. Oko podneva i za polarne noći na nekim mjestima ima nekoliko sati svjetlosti.

      Izračun na Vašem uređaju koristi pojednostavnjene formule položaja Sunca iz Nautičkog godišnjaka i uzima u obzir lom svjetlosti u atmosferi. Moguće je odstupanje od nekoliko minuta.

      Zašto se izmjenjuju godišnja doba

      Cvjetanje trešanja obilježava proljeće sjeverne polutke, dok je na južnoj jesen.
      Cvjetanje trešanja obilježava proljeće sjeverne polutke, dok je na južnoj jesen.

      Zemlja je najbliže Suncu početkom siječnja, upravo usred naše zime i ljeta na južnoj polutki. Za izmjenu godišnjih doba presudan je nagib Zemljine osi od oko 23,4 stupnja u odnosu na okomicu na ravninu njezine putanje.

      Os je tijekom godine usmjerena gotovo prema istoj točki u svemiru. Kad je sjeverna polutka nagnuta prema Suncu, zrake na nju padaju pod većim kutom prema tlu i dani su dulji. Tada je u Hrvatskoj ljeto. Pola godine poslije prema Suncu je nagnuta južna polutka.

      Suncostaji i ravnodnevice

      Na pojedinim drevnim spomenicima kamenje je poravnano sa smjerom izlaska Sunca za suncostaja.
      Na pojedinim drevnim spomenicima kamenje je poravnano sa smjerom izlaska Sunca za suncostaja.

      Za suncostaja u lipnju i prosincu podnevno se Sunce nalazi u zenitu iznad jedne od obratnica. Jedna polutka ima najdulji, a druga najkraći dan u godini. U Hrvatskoj lipanjski suncostaj označava početak astronomskog ljeta, a prosinački početak zime.

      Za ravnodnevica u ožujku i rujnu Sunce je u podne u zenitu nad ekvatorom, a dan i noć gotovo su podjednako dugi. Ožujska ravnodnevica kod nas označava početak proljeća, a rujanska početak jeseni. Datum se može malo razlikovati od godine do godine.

      Godišnja doba u Hrvatskoj

      Uz obale blizu ekvatora temperatura je visoka tijekom većeg dijela godine.
      Uz obale blizu ekvatora temperatura je visoka tijekom većeg dijela godine.

      Blizu ekvatora Sunce je visoko cijele godine pa se godišnja doba često jasnije razlikuju prema kišnim i sušnim mjesecima. U Hrvatskoj se mijenjaju i duljina dana i temperatura. Na jadranskoj obali ljeto je uglavnom vruće i suše, a zime su blaže nego u unutrašnjosti.

      U kontinentalnim krajevima izraženija je razlika između toplih ljeta i hladnih zima. U Gorskom kotaru i Lici mraz i snijeg česti su zimski prizori. Ljeti toplije vrijeme i dulji dan ostavljaju više vremena za boravak na otvorenom.

      Duljina dana i geografska širina

      Zimi, daleko od ekvatora, Sunce ostaje nisko, a dani su kratki.
      Zimi, daleko od ekvatora, Sunce ostaje nisko, a dani su kratki.

      Na ekvatoru dan tijekom cijele godine traje približno 12 sati. U Zagrebu ide od otprilike osam i pol sati u prosincu do gotovo 16 sati u lipnju. U Ushuaiji na krajnjem jugu Argentine dan traje više od 17 sati tijekom tamošnjeg ljeta, a tek nešto više od sedam sati zimi.

      Prema polovima razlika raste. U islandskom Reykjavíku najdulji dan donosi oko 21 sat dnevnog svjetla, a najkraći samo četiri.

      Ponoćno sunce i polarna noć

      Tijekom polarne zime Sunce tjednima ne izlazi. Polarna noć suprotna je pojava ponoćnom suncu.
      Tijekom polarne zime Sunce tjednima ne izlazi. Polarna noć suprotna je pojava ponoćnom suncu.

      Sjeverno od arktičke polarnice, na približno 66,6 stupnjeva sjeverne širine, ljeti postoje dani kada Sunce ne zalazi. To je ponoćno sunce. U norveškom Tromsøu traje otprilike od sredine svibnja do kraja srpnja. Polarna noć, kada Sunce ne izlazi, ondje traje od kraja studenoga do sredine siječnja.

      Polarna noć ne mora značiti potpun mrak. U Tromsøu se oko podneva nekoliko sati vidi plavičasto svjetlo sumraka. Duga razdoblja tame olakšavaju promatranje polarne svjetlosti. Na jugu postoje slične pojave južno od antarktičke polarnice, ponajviše na Antarktici.

      Koje godišnje doba odabrati za putovanje

      Astronomska jesen na sjevernoj polutki traje od rujna do prosinca, dok na južnoj traje proljeće.
      Astronomska jesen na sjevernoj polutki traje od rujna do prosinca, dok na južnoj traje proljeće.

      Za ponoćno sunce na sjeveru Norveške, Švedske i Finske birajte lipanj ili srpanj. Kroz okolicu Rovaniemija u finskoj Laponiji prolazi polarnica. Za polarnu svjetlost prikladno je mračnije razdoblje od jeseni do proljeća, a za samu polarnu noć birajte zimski termin prema geografskoj širini.

      U Patagoniji dugi prosinački i siječanjski dani ostavljaju više vremena za pješačenje. Na Islandu svijetle ljetne noći omogućuju aktivnosti do kasno. Putujete li iz Hrvatske na južnu polutku, računajte na obrnuta godišnja doba. Dok je kod nas srpanj usred ljeta, ondje je zima.

      Ponoćno sunce i polarna noć na istome se mjestu svake godine vraćaju u gotovo istim terminima. Oblaci mogu sakriti Sunce, ali duljina dana određena je položajem Zemlje.

      Gdje to vidjeti na putovanju

      Mjesta u vodiču povezana s ovom temom. Dodirnite mjesto za otvaranje njegove stranice.

      Ponoćno sunce

      Tromsø
      Norveška

      Tromsø

      Nordkapp
      Honningsvåg, Norveška

      Nordkapp

      Lofoten
      Norveška

      Lofoten

      Abisko
      Švedska

      Abisko

      Rovaniemi
      Finska

      Rovaniemi

      Sol da meia-noite em Tromsø
      Tromsø, Norveška

      Sol da meia-noite em Tromsø

      Sol da meia-noite no Cabo Norte
      Honningsvåg, Norveška

      Sol da meia-noite no Cabo Norte

      Dugi ljetni dani na sjeveru

      Reykjavík
      Island

      Reykjavík

      Akureyri
      Island

      Akureyri

      Helsinki
      Finska

      Helsinki

      Anchorage
      Sjedinjene Američke Države

      Anchorage

      Dugi ljetni dani na jugu

      Ushuaia
      Argentina

      Ushuaia

      El Calafate
      Argentina

      El Calafate

      Punta Arenas
      Čile

      Punta Arenas

      Queenstown
      Novi Zeland

      Queenstown

      Na ekvatoru dan traje oko dvanaest sati cijele godine

      Macapá
      Brazil

      Macapá

      Marco Zero do Equador
      Macapá, Brazil

      Marco Zero do Equador

      Ekvador
      Zemlja

      Ekvador

      Česta pitanja

      Zašto postoje godišnja doba?

      Zbog nagiba Zemljine osi od približno 23,4 stupnja. Tijekom godine prema Suncu se izmjenjuju sjeverna i južna polutka. Na onoj nagnutoj prema Suncu zrake padaju izravnije i dani su dulji.

      Nastaju li godišnja doba zbog udaljavanja Zemlje od Sunca?

      Ne. Zemlja je najbliže Suncu početkom siječnja, kada je na jugu ljeto, a na sjeveru zima. Promjena udaljenosti razmjerno je mala, a izmjenu godišnjih doba određuje nagib osi.

      Kada počinje ljeto u Hrvatskoj?

      Astronomsko ljeto počinje lipanjskim suncostajem, oko 21. lipnja. Zima počinje prosinačkim suncostajem, proljeće ožujskom, a jesen rujanskom ravnodnevicom.

      Koji je najdulji dan u Hrvatskoj?

      Dan lipanjskog suncostaja, oko 21. lipnja. Na sjeveru Hrvatske tada ima više dnevnog svjetla nego na jugu. Blizu ekvatora sezonske su razlike manje.

      Što je ponoćno sunce?

      Pojava pri kojoj ljeti Sunce ostaje iznad obzora i u ponoć, unutar arktičkog ili antarktičkog polarnog područja. Na sjeveru Norveške može se vidjeti od svibnja do srpnja, ovisno o mjestu.

      Što je polarna noć?

      Zimsko razdoblje u polarnim krajevima kada Sunce ne izlazi. Ovisno o geografskoj širini i datumu, oko podneva još se može pojaviti nekoliko sati sumraka.

      Gdje vidjeti ponoćno sunce?

      Na sjeveru Norveške, primjerice u Tromsøu, na Lofotima ili Sjevernom rtu, te u švedskoj i finskoj Laponiji. Lokalni termini razlikuju se unutar razdoblja od svibnja do srpnja.

      Zašto su godišnja doba u Hrvatskoj i na južnoj polutki obrnuta?

      Kad je sjeverna polutka nagnuta prema Suncu, južna je nagnuta od njega. Pola godine poslije položaj se obrne. Zato je prosinac u Hrvatskoj zimski mjesec, a u Australiji ljetni.