Ilustrativni prikazi. Slike u vodiču izrađene su prema stvarnim mjestima. Pojedinosti na ilustracijama mogu se razlikovati od izgleda na terenu.

Dostupno na Google Playu

Interaktivne karte

Morsko dno i oceanske brazde

Otkrijte reljef pod oceanima, hrptove, dubokomorske brazde i tektonske ploče. Usporedite dubine s visinom Everesta i pronađite točku Nemo.

Podijelite WhatsApp

Kako se služiti kartom

Plave nijanse pokazuju dubinu mora. Svijetloplava označava pliće kontinentske police uz obalu, a najtamnija dubokomorske ravnice i brazde. Žute crte pokazuju granice tektonskih ploča, a narančaste zone podvlačenja jedne ploče pod drugu.

Dodirnite brazdu označenu obrnutim trokutom da se pojavi na susjednom prikazu. Na istom mjerilu prikazani su Everest iznad morske razine i brazde ispod nje.

Crvena isprekidana kružnica okružuje točku Nemo. Unutar nje nema kopna. Dodirnite točku za više pojedinosti.

Karta se učitava…

Dodirnite brazde za usporedbu s Everestom

Oceanske brazde i Everest

    Najdublja točka svakog oceana

    Reljef morskog dna: ETOPO1, NOAA (javno dobro). Tektonske ploče prema prikazu PB2002 Petera Birda u zbirci Huga Ahleniusa i Nordpila (ODC-By). Obrisi: Natural Earth (javno dobro). Navedene su najčešće citirane dubine brazda, koje mogu odstupati nekoliko desetaka metara.

    Reljef morskog dna

    Od plaže prema dubinama nižu se kontinentska polica, padina i abisalna ravnica.
    Od plaže prema dubinama nižu se kontinentska polica, padina i abisalna ravnica.

    Od plaže prema pučini morsko se dno spušta u nekoliko stupnjeva. Prvi je kontinentska polica, potopljeni rub kontinenta, uglavnom do približno 200 metara dubine. Ondje se nalazi velik dio koraljnih grebena i odvija velik dio morskog ribolova.

    Slijedi kontinentska padina koja se spušta na tri do četiri kilometra. U podnožju se otvaraju abisalne ravnice, gotovo ravna dna prekrivena talogom na dubinama od tri do šest kilometara. Prosječna dubina svjetskih oceana iznosi oko 3.700 metara.

    Prema projektu Seabed 2030 u travnju 2026. suvremenim je metodama bilo kartirano 28,7 posto oceanskog dna. Za velike dijelove ostatka satelitska mjerenja otkrivaju opće obrise, a za pojedinosti su potrebna izravna mjerenja dubine.

    Planine pod morem

    Oceanski hrptovi tvore najdulji planinski sustav na planetu, gotovo u cijelosti pod morem.
    Oceanski hrptovi tvore najdulji planinski sustav na planetu, gotovo u cijelosti pod morem.

    Najdulji planinski sustav na Zemlji čine oceanski hrptovi. Protežu se oko 65.000 kilometara i obavijaju planet poput šava na lopti. Više od 90 posto leži pod morem, a Island je jedno od rijetkih mjesta gdje hrbat izlazi na kopno.

    Uz hrptove se na morskom dnu uzdižu tisuće podmorskih planina, među njima vulkani koji nisu dosegnuli površinu. Havajska Mauna Kea od podnožja na dnu oceana visoka je više od deset kilometara, više od Everesta mjerenog od morske razine. Iznad mora vidljivo je oko 4.200 metara.

    U hrvatskom dijelu Jadrana magmatske stijene izbijaju na površinu na pučinskim otočićima Jabuci i Brusniku. U Viškom arhipelagu ima i podmorskih uzvisina koje ostaju skrivene pod vodom, poput Kavaline kod Brusnika.

    Najdublje oceanske brazde na svijetu

    Podmornica se spušta u tamu dubokomorske brazde kamo ne dopire Sunčeva svjetlost.
    Podmornica se spušta u tamu dubokomorske brazde kamo ne dopire Sunčeva svjetlost.

    Oceanske brazde nastaju gdje jedna tektonska ploča ponire pod drugu. To su izdužene, uske udoline znatno dublje od okolnog dna.

    Najdublja je Marijanska brazda u Tihom oceanu blizu Guama. Njezina najniža točka, bezdan Challenger, nalazi se oko 10.935 metara ispod morske razine. Kad biste na dno postavili Everest, njegov bi vrh i dalje bio više od dva kilometra ispod vode.

    Svaki ocean ima svoju najdublju točku. U Atlantiku je u Portorikanskoj brazdi, u Indijskom oceanu u Javanskoj, u Južnom oceanu u Južnosendvičkoj brazdi, a u Arktičkom oceanu u dubini Molloy.

    Tektonske ploče

    U islandskom Þingvelliru razmicanje dviju tektonskih ploča vidi se na kopnu.
    U islandskom Þingvelliru razmicanje dviju tektonskih ploča vidi se na kopnu.

    Vanjski čvrsti sloj Zemlje podijeljen je na velike ploče koje se pomiču nekoliko centimetara godišnje. Tamo gdje se razmiču nastaju oceanski hrptovi, podmorski planinski lanci poput Srednjoatlantskog hrpta.

    Gdje se ploče približavaju, jedna može ponirati pod drugu. Nastaju brazde, vulkani i potresi. Primjer je Pacifički vatreni prsten koji okružuje velik dio Tihog oceana.

    Na položaj Hrvatske utječe dodir Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Njihovo približavanje oblikovalo je Dinaride, a pomicanje duž rasjeda i danas uzrokuje potrese.

    Točka Nemo

    Od točke Nemo do najbližeg kopna ima više od 2.600 kilometara.
    Od točke Nemo do najbližeg kopna ima više od 2.600 kilometara.

    Točka Nemo najudaljenije je mjesto u oceanu od bilo kojeg kopna. Nalazi se u južnom Tihom oceanu, 2.688 kilometara od triju najbližih kopnenih točaka, otoka Ducie, otočića Motu Nui kraj Uskršnjeg otoka i antarktičkog otoka Maher.

    Ime je dobila po kapetanu Nemu iz romana Dvadeset tisuća milja pod morem Julesa Vernea. Zbog goleme udaljenosti od kopna svemirske agencije šire područje koriste za kontrolirani pad dijelova letjelica i svemirskih postaja na kraju radnog vijeka.

    Kada Međunarodna svemirska postaja na visini od oko 400 kilometara prolazi u blizini točke Nemo, njezina je posada bliže toj točki nego itko na kopnu.

    Tko se spustio do najdublje točke

    Batiskaf poput Triestea koji je 1960. dosegnuo dno Marijanske brazde.
    Batiskaf poput Triestea koji je 1960. dosegnuo dno Marijanske brazde.

    Švicarac Jacques Piccard i Amerikanac Don Walsh 1960. su se batiskafom Trieste spustili na dno Marijanske brazde. Spust je trajao gotovo pet sati. Na dnu su ostali dvadesetak minuta, a uzdignuti talog gotovo je posve zaklonio pogled.

    Na isto se mjesto tek 2012. vratio redatelj James Cameron, sam u podmornici Deepsea Challenger. Od 2019. s podmornicom istraživača Victora Vescova do bezdana Challenger spustilo se više od dvadeset ljudi.

    To je i dalje malobrojna skupina. Više je ljudi bilo u svemiru nego na najdubljoj točki oceana.

    Kako na putovanju upoznati morsko dno

    Ronjenje uz stijenu podmorske planine u bistroj vodi.
    Ronjenje uz stijenu podmorske planine u bistroj vodi.

    Za prvi pogled na podmorje možete s maskom obići podvodnu stazu u uvali Verige na Brijunima. Na viškome području krajolik ispod površine obuhvaća stijene i podmorske uzvisine. Za vođeni zaron odaberite mjesto prema iskustvu i dubini koju vaša osposobljenost dopušta.

    U islandskom Nacionalnom parku Þingvellir u pukotini Silfra između sjevernoameričke i euroazijske ploče moguće je roniti s maskom ili bocom. U iznimno bistroj vodi vidljivost može prijeći 100 metara. Voda je cijele godine blizu 2 °C pa se rabi odgovarajuća zaštitna oprema za hladnu vodu.

    Motu Nui, jedna od triju kopnenih točaka najbližih točki Nemo, mali je otok kraj čileanskog Uskršnjeg otoka, poznatog po kipovima moai. Čak je i s njega točka Nemo udaljena više od 2.600 kilometara.

    Česta pitanja

    Koje je najdublje mjesto u oceanu?

    Bezdan Challenger u Marijanskoj brazdi u Tihom oceanu, oko 10.935 metara ispod morske razine. Rezultati se razlikuju za nekoliko desetaka metara ovisno o načinu mjerenja.

    Bi li Everest stao u Marijansku brazdu?

    Da. Everest je visok oko 8.849 metara iznad mora, a Marijanska brazda duboka oko 10.935 metara. Vrh bi ostao više od dva kilometra ispod površine.

    Što je točka Nemo?

    Najudaljenije je mjesto u oceanu od bilo kojeg kopna. U južnom je Tihom oceanu, 2.688 kilometara od najbližeg otoka. Poznata je i kao oceanski pol nepristupačnosti.

    Što su tektonske ploče?

    Velike su to cjeline na koje je podijeljen čvrsti vanjski sloj Zemlje. Pomiču se nekoliko centimetara godišnje. Na njihovim granicama nastaju planine, brazde, vulkani i potresi.

    Koja je najdublja brazda u Atlantiku?

    Portorikanska brazda u Karibima. Njezina najdublja točka, bezdan Brownson, doseže oko 8.376 metara.

    Zašto u Hrvatskoj nastaju jaki potresi?

    Hrvatska je u području dodira Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Njihovo pomicanje stvara naprezanja u stijenama. Kad duž rasjeda dođe do naglog pomaka, oslobođena se energija širi kao potresni valovi.